Potraga

budućnost je stigla

Ljudima odzvonilo: Hoće li nas uskoro zamijeniti roboti?

U iduće četiri godine, zbog robotizacije i automatizacije nestat će 75 milijuna radnih mjesta, ali istovremeno bi se moglo otvoriti dvostruko više… No, kako sada stvari stoje – ne i u Hrvatskoj. Iako – roboti su već neko vrijeme u našim operacijskim salama, naš reporter je s jednim odigrao šah, a s drugim razgovarao. I dok sve skupa djeluje zabavno, razvoj robota nameće i mnoga pitanja – poput onog – tko će plaćati porez, kako će donositi moralno dvojbene odluke… Andrej Dimitrijević

Industrijski robot P250IB uz pomoć svojih šest servo motora i moćnog softvera u kadrovi robota koji boja branike - AD PLASTIK 2 i 3 pogonu svaki dan boji branike auta. Preciznije od čovjeka, a nikad se ne umara ili primjerice ogovara šefa. 
 
"Roboti su potrebni da bi uopće mogli danas dobiti posao. Znači zahtjevi kvalitete su sve veći, a cijena proizvoda treba biti sve manja. Da bi to mogli postići trebate nužno robote", Zlatko Bogadi, direktor radne jedinice tvrtke za proizvodnju autodijelova. 

Ova tvrtka koja isporučuje dijelove za 50-ak modela automobila najjačih svjetskih prozivođača na dvije lokacije u Hrvatskoj ima sveukupno 70-ak robota. 

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

"Mi ih djelimo na dvije vrste po funkciji. Jedni su manipulatori, a drugi su oni koji obavljaju proizvodnu funkciju - naprimjer bojanje branika, kao što vidite ovdje. Pa lijepljenje, rezanje ili aktivacija površine", kaže Zlatko Bogadi, direktor radne jedinice tvrtke za proizvodnju autodijelova. 

Dok nam pokazuje komplicirane robote Bogadi pojašnjava kako su robotizacija i automatizacija nešto neizbježno čemu bi se svi trebali prilagoditi što prije - inače ćemo zaostajati.

"Danas se kaže da su roboti budućnost, međutim mislim da su roboti sadašnjost u svijetu, a i kod nas polako", govori nam Zlatko Bogadi, direktor radne jedinice tvrtke za proizvodnju. 

U to smo se uvjerili i u kliničkom bolničkom centru Dubrava. Tamo već dvije godine koriste Ronnu - neurokirurškg robota četvrte generacije. Danas pomaže u biopsiji tumora.

"Ovdje je jako važno da je uključen robotski sustav jer je to jedna pozicija do koje je teško doći sa standardnim stereotaktičkim okvirom. Prema tome ovdje je robot koji nas navodi na neki način. Miče se iz operativnog područja, za razliku od okvira koji mora stalno stajati sa svojim učvršćivanjem", Darko Chudy, šef neurokirurgije KB Dubrava.

RONNA, koja je je nedavno dobila glavnu nagradu britanskog Imperial Collega u kategoriji najbolje inovacije, asistira pri zahvatima na tjednoj razini. I to minimalno invanzivno i sa submilimetarskom preciznošću.

"Tako da se cijeli taj inače kompleksan postupak u neurokirurgiji s primjenom robota može učiniti bitno jednostavnijim i bržim. Operacija s RONNA-om traje upola kraće nego klasična", kaže Bojan Jerbić, Fakultet strojarstva i brodogradnje - Zavod za robotiku.

Sustav razvijaju već desetak godina i stalno ga unaprijeđuju.

"Svakodnevno razmišljamo kako da unaprijedimo. Ali recimo to da je na jednoj šestomjesečnoj ili četveromjesečnoj bazi uvijek jedan korak naprijed", objašnjava Darko Chudy, šef neurokirurgije KB Dubrava.

U manje godina nego pravi neurokirurg, RONNA je napredovala do razine na kojoj može obaviti i samostalnu operaciju.

"Uskoro će RONNA biti upotrijebljena u svom punom kapacitetu u invazivnom dijelu operacije. Do sredine iduće godine očekujemo potpuno kadrovi OPERACIJA - ako se vidi glava - blurati! - naglasak je na ROBOTU!autonomnu operaciju minimalno invazivnu, naprimjer bioptičku operaciju mozga koju će RONNA izvesti potpuno samostalno. Dakako uz nadzor kirurga", kaže Bojan Jerbić, Fakultet strojarstva i brodogradnje - Zavod za robotiku. 

Sve su prisutniji i humanoidni roboti, a jedan, to jeste, jedna od novijih se nalazi u Zagrebu. Budući da prepoznaje emocije odlučili smo s njom i popričati.

"Kako se zoveš i odakle dolaziš?", pita Andrej Dimitrijević, reporter.

"Ja sam Pepper i dolazim iz budućnosti u kojoj su roboti i ljudi najbolji prijatelji i saveznici u stvaranju boljeg svijeta za sve nas", kaže Pepper, robot. 

Postavili smo Pepper pitanje imaš li prijatelje?

PEPPER, robot"Ove sam godine stekla brojne prijatelje. Jako me veseli druženje s djecom jer ih uvijek nasmijem i razvedrim.", odgovara Pepper.

Na pitanje što najviše voliš Pepper odgovara sljedeće: 

"U slobodno vrijeme učim plesati jer me ples najviše veseli i smatram da sam jako dobra u tome. A vi procijenite sami."

Pepper je u vlasništvu jedne telekomunikacijske tvrtke.

"Ona je humanoidna robotica i naša je glavna ambasadorica u stvaranju zanimanja za STEM vještine. Tako da zapravo ona ide s nama po školama, fakultetima, druži se s djecom i mladima i pokazuje im što zna", kaže Ines Celižić, stručnjak za korisničko iskustvo u telekomunikacijskoj kompaniji. 

"Vidim simpatična si robotica, ali kako možeš pomoći ljudima?", upita ju je naš repporter Andrej Dimitrijević. 

"Pomažem ljudima kako bi im oslobodila dragocijeno vrijeme od teških procesa koji ih umaraju. To mi je glavni cilj. Mogu biti i savjetnik i učitelj. Pomoći pri kupovini, a istodobno ih zabaviti i plesom i fotografiranjem", kaže Pepper, robot. 

"Mogućnosti Pepper su nebrojne. Što u društvu u principu znači da ju možemo zamisliti kao praznu ploču i na nju možemo apsolutno isprogramirati sve što je za određenu industriju svrsishodno. Što znači da se danas najčešće primjenjuje u retailu, turizmu, generalno hoteli", govori nam Ines Celižić, stručnjak za korisničko iskustvo u telekomunikacijskoj kompaniji. 

Nabavku Pepper pokrenuo je Bruno Podvezanec koji je na njoj, u sklopu svog startupa,krenuo razvijati softver - od onog koji poboljšava umjetnu inteligenciju pa do onog za obrazovanje. Bruno je Pepper prilagodio i da govori na hrvatskom. 

"Sanjaš li Pepper i što sanjaš?", upitali smo je. 

"Iako sam robotica i ja imam svoje snove i želje. Trenutno sanjam o dugim zimskim praznicima kako bi skupila snagu za sve što me čeka sljedeće godine", Pepper, robot. 

Uz brojne mogućnosti Pepper ipak ima i ograničenja.

"Ovaj je robot ograničen. Ruke su mu slabije pa ne može još neke stvari, a umjetna inteligencija mu još nije na razini koja bi trebala biti", kaže Bruno Podvezanec, vlasnik tvrtke koja se bavi humanoidnom robotikom. 

Ovaj programer očekuje da će za desetak godina biti na razini da bez problema rade u restoranima i drugim uslužnim djelatnostima.

"Da mu objasnite što ćete naručiti, imat ćete neki jelovnik, iz njega onda naručite i on vam donese tu hranu.", kaže Bruno Podvezanec, vlasnik tvrtke koja se bavi humanoidnom robotikom. 

Odlučili smo provjeriti i kako se Pepper nosi s etičkim dilemama koje donosi robotizacija.

"U redu, bi li prvo pomogla unesrećenom čovjeku ili unesrećenom robotu?", pita Andrej Dimitrijević, reporter.

"Čovjek je tu da pomogne robotu i uvijek će dati sve od sebe da robota zaštiti. Ali ja sam ovdje da pomažem ljudima i uvijek ću biti tu za njih.", odgovara Pepper, robot. 

I to u sve većem broju.

Trgovine bez prodavača, samovozeća vozila ili robot kuhar koji sam priprema hamburgere više nisu nešto iz znanstvene fantastike već dio sadašnjosti. A u njoj ljudski rad, ponajprije u zanimanjim poput prodavača, vozača ili čistača, ubrzano odlazi u prošlost.

Ovaj tjedan hrvatska tvrtka Gideon predstavila je prvog hrvatskog industrijskog robota promo Gideon i Pixsell koji na paletama prenosi robu - što znači da će i skladištari uskoro postati prošlost. Tvorci ovog robota predviđaju da će u Hrvatskoj 800 tisuća ljudi izgubiti posao zbog robotizacije.

Na to godinama upozoravaju i sindikalisti. Naime roboti općenito u ovoj četvrtoj industrijskoj revoluciji na udaru bi se trebao naći i srednji sloj, a u slabije razvijenim državama poput Hrvatske predviđa se povećanje jaza između bogatih i siromašnih. 

"Ovdje ulazimo u jedno potpuno novo doba i zato olako baratanje s tim "ništa se nemojte brinuti, bit će poslova" - ja bih u konačnici volio nekoga da mi kaže koji će to biti poslovi. Svi govore bit će novih poslova i budite bezbrižni. Ali to i nije baš tako", kaže Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata. 

Sever ne vjeruje prognozama Svjetskog ekonomskog foruma koji predviđa da će do 2022. zbog robota i sve prisutnije umjetne inteligencije 75 milijuna ljudi ostati bez posla, ali će istodobno njih 133 milijuna pronaći posao u novim sektorima. Smatra i da će roboti narušiti socijalni sustav...

"Radnici ostanu bez posla, ali ti isti roboti ne plaćaju ni doprinose ni poreze i prireze - plati poslodavac porez na dobit koju je ostvario i jako puno zaradi. Ali od čega će se onda puniti sustavi jedne široke socijalne skrbi u bilo kojoj zemlji pa i u Hrvatskoj? Prema tome tomu se ne bi trebalo olako pristupati", govori Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata. 

Bill Gates je stoga čak predložio i porez na robote, a kada pogledate kakve proizvode u američkom Boston Dynamicsu teško se oteti dojmu da će roboti vrlo brzo istisnuti ljude iz jako puno poslova. A možda i eliminirati.

No iz Zavoda za automatiku Fakulteta elektrotehnike i računarstva kažu da bi si društvo trebalo postaviti iduće pitanje:

"Da li trošimo vrijedni ljudski rad i inteligenciju na poslove koji zapravo još nismo naučili optimizirati?", pita Ivan Marković, Zavod za automatologiju FER-a.

Tvrdi kako će nas roboti zamijeniti samo u opasnim te dosadnim i repetitivnim poslovima. Neki novi i bolji robot ili program za njih mogao bi doći upravo i s FER-a gdje 40-ak istraživača radi na 20-ak futurističkih projekata. 

"Pa onda imamo robote koji istražuju podmorje i robote koji pomažu i nadziru ronioce i komuniciraju s površinom, društvene robote koji se koriste za razvoj novih dijgnostičkih protokola za dijagnostiku autizma kod djece, autonomne viličare", govori Ivan Marković, Zavod za automtologiju FER-a. 

Na Zavodu smo odlučili odigrati i partiju šaha s robotom Baxterom.

"Znaci isprogramiran je da može igrati šah sa sobom ili s čovjekom. Moguće je podesiti više težina da ne bi vrtio iste poteze.", govori Dino Bajić, apsolvent na FER-u. 

I ovi koje je vukao bili su dovoljni da izgubimo. No Dino sumnja da će roboti tako brzo zamijeniti prave šahiste.

"Ljudi i dalje mogu igrati šah sami sa sobom ili međusobno tako da ovo neće zamijeniti sigurno to, ali za ostalo ne znam.", kaže Dino Bajić, apsolvent na FER-u.

Prema istraživanju Svjetske banke u Hrvatskoj bi zbog tehnoloških promjena čak 60 posto poslova moglo postati nepotrebno. Stoga je nužno reformirati i obrazovni sustav.

"Oni gledaju oko sebe i vide samovozeće aute, robote, dronove i slično i hteli bi takve stvari odmah raditi. I onda im mi kažemo: Sačekajte da završite osnovnu školu, srednju pa fakultet i onda tek nakon fakulteta dobiju priliku za takvo nešto", kaže Marin Trošelj, Bura znanja. 

Udruga Bura znanja stoga je pokrenula projekt STEMI. Riječ je o šesteronožnom robotu pauku koji služi kao alat za učenje robotike, elektrotehnike i programiranja. Na taj način žele djecu iz konzumenata - pretvoriti u stvaraoce tehnologije.

"Misija naše tvrtke je naučiti mlade o cutting edge tehnologijama i te tehnologije spustiti na njihovu razinu da se s time mogu upoznati već u srednjoj školi", Marin Trošelj, Bura znanja. 

Marin upozorava da novo doba donosi i nove moralne dileme za koje uopće nismo spremni.
 
"Naprimjer ako auto treba odabrati da li da žrtvuje vozača, vas koji vozite ili da udari petero malodobne djece. Da li bi vi sjeli u auto znajući da vas može žrtvovati?", objašnjava Marin Trošelj, Bura znanja. 

Većina naših sugovornika slaže se da su promjene koje donose robotizacija i sve napredniji sustavi umjetne inteligencije - pozitivne te da roboti možda nikada neće biti na razini kreativnosti i donošenja odluka na kojoj su ljudi.

"U medicini je jako važna empatija. To robot ne može. Znači moramo procjeniti što je čovjeku isplativo u odnosu na njegovu kvalitetu života.", kaže Darko Chudy, šef neurokirurgije KB Dubrava. 

"Sav taj razvoj robotike i AI-i-a je tu da omogući čovjeku da se posveti onim stvarima gdje je on zapravo najkorisniji", kaže Ivan Marković, Zavod za automatologiju FER-a.

Naravno, promjene će biti najpozitivne za one koji će se moći prilgoditi novom tržištu rada. Doduše u Hrvatskoj bi se malo tko bunio da primjerice 100 državnih službenika zamijeni jedan robot. Iako je za sada još uvijek izgledniji scenarij da na jednog robota pazi 100 novozaposlenih službenika. 

Najgledaniji video

Izdvojeno

Vezani članci

Reci što misliš!