Potraga

stanovnici traže riješenje

Stanovnici kosinjske doline desetljećima su taoci odluke o gradnji akumulacijskog jezera za hidreoelektranu na rijeci Lici, a HEP svoju odluku ne želi izjasniti!

Prije nekoliko desetljeća uvršteno je u prostorni plan i tako je zapečatilo sudbinu stanovnika kosinjske doline. Izgradnja akumulacijskog jezera za hidroelektranu Kosinj značila bi njihovo iseljavanje

Nakon što je HEP još jedanput aktualizirao projekt i provodi raspravu o Studiji utjecaja na okoliš, stanovnici traže da se od toga odustane. S njima se slažu i lokalne vlasti te zelene udruge.

Kosinjsku dolinu trebalo bi poplaviti, na tri strane postaviti brane i stvoriti akumulacijsko jezero za novu hidroelektranu Kosinj 2. Dugogodišnji je to HEP-ov plan koji stanovnike ovog kraja drži u 50-godišnjoj neizvjesnosti.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

“Volila bih samo gospodu da nas ne vozaju, već godinama, idemo, selimo pa ne selimo. Kad dođu konkretno, onaj tko je glavni investitor, nek kažu selimo, ne selimo pa ćemo se uhvatiti u koštac. Ovo što nas vozaju nama je toga dosta.”, rekla je Kata Prarić, Gornji Kosinj.

“Ili da se odluči da se seli ili da se ne seli, nas to puno muči, ja sam npr. gore na rubu, možda bih prodao imanje, ali nitko ga neće kupiti isto jer ne zna hoće se graditi brana ili neće. Tako ima slučajeva u Kosinju, ljudi bi otkupili od svojih rođaka ili gradili kuću da dođu pod stare dane, ali ne možeš ništa legalno graditi.”, Jandre Gregurić, Gornji Kosinj.

Jel netko ikad dolazio iz HEP-a, nekog Ministarastva razgovarati s ljudima?

“Nitko nikad, mi smo protiv toga, ali bi voljeli znati hoće li to biti ili neće. Neki ljudi bi se možda voljeli vratiti, iz Zagreba, Rijeke, ali ne znaju. Sutra mogu tu kupiti imanje, a za dvije godine može doći do toga da se isele i kud onda?”, Josip Pintar, Udruga Eko Kosinj Gornji Kosinj.

Nedavno je HEP, kao investitor u Perušiću organizirao javnu raspravu o Studiji utjecaja na okoliš. Mještanima se ponovno upalio alarm.

“Prije 20 godina u Globusu je izašao UNESCO-ov članak na pet stranica zašto topiti ovakvu ljepotu? Moja djeca kažu, mi ne bi voljeli da se to seli da znamo reći, vidiš od tud su naši korijeni”, kazala je Mirjana Koričić, Gornji Kosinj.

“Radio sam kuću prije deset, 15 godina, novu na starim temeljima, nisam fasadu napravio, ne znam što bi, kad počnem, evo veli, selit će se, pa danas, pa sutra, pa prekostura. Nešto počnu ko ta studija neki dan u Perušiću, konkretno smo pitali projektanta HEP, nisu nam ništa dali odgovor.”, Zvonimir Jurković, Kosinj.

Odgovora na pitanje hoće li se ovaj projekt realizirati još nema. Vjerojatno ga je nemoguće i dati dok se ne obave potrebna istraživanja. A ona traju već desetljećima.

“U polju u Gornjem Kosinju, brana bi bila tri kilometra, cijelo polje bi bilo pod vodom, jedna kapela, tri crkve, groblje, veliko poljoprivredno zemljište bi trebalo potopiti, a šteta, bolje da se tu poljoprivreda razvija nego akumulacija.”, rekao je Josip Pintar.

Trebalo bi preseliti ne samo stare crkve, groblje i povijesne spomenike, nego i više od 400 domaćinstava. Hidroelektrana Kosinj 2 bila bi nastavak na već postojeću akumulaciju na jezeru Krušćica.

“Većina ljudi je protiv brane, svi govore o poljoprivredi o turzimu nekom nakon izgradnje ove hidroelektrane, ne vjerujemo, i sad imamo velika polja i jezero Krušćica pa nema ni poljovpirvrede niti turizma.”, kazao je Pintar.

Uslijed takvih okolnosti, iz kosinjskog kraja mladi su već masovno iselili.

Josip se bavi uzgojem krava i  usprkos lošim izgledima se ne predaje.

“Tu sam rođen i odrastao, navikao sma na život na selu, jednostavno, odem nekad do rodbine u Zagreb i Rijeku, ali jedva čekam se vratiti tu, nisam navikao na grad gužve, ne paše mi.”, kazao je Pintar.

Da ironija bude veća, prošle godine ga je Ministarstvo poljoprivrede nagradilo nagradom Zlata vrijedan, kao najbolja mlada nada u poljoprivredi.

“Što se tiče poticaja iz EU fondova isto, teško se ja mogu prijaviti, to sve traje pet godina, a ja ne znam hoću li tu biti pet godina.”, rekao je Pintar.

Pet po pet, agonija Kosinjana traje od 1968. godine, kada je sagrađena HE Sklope, na Krušćici. Sljedeća faza je trebao biti mitski Kosinj 2, tj. potapanje pet katastarskih općina, koliko obuhvaća planirani projekt

“Ja se s tim ljudima srećem četvrti put od 80-te godine za tu studiju. Njima treba sto godina da naprave tu studiju, jel je ne završavaju. Nek naprave, ljudima isplate ili ih ostave na miru. Četvrti put od '80.-te godine se ja sa njima srećem, to su privatne firme koje peru novac od HEP-a.”, kazao je Slavko Pleša, član Mjesnog odbora Kosinj.

Studiju na više od 800 stranica potpisuje trtvka Elektroprojekt d.d. Na upit HEP-u koliko je ukupno koštala nismo dobili konkretan odgovor. Ipak, važnije je ono što u njoj piše, a to se moglo čuti tijekom javne rasprave u Općini Perušić.

“Bilo je stanovnika s područjeg Gornjeg Kosinja i Mlake, najveći problem njima je kad to počima, ta neizvjesnost traje već 60 godina. “, rekao je Mihael Kurteš, zamjenik načelnika Općine Perušić.

Ovo nije prvi put, zapravo da tu postoji neka dokumentacija, studija, prjekt. Vi ste i prije s HEP-om komunicirali oko toga?

“Da, studija kao takva je već bila prije deset godina napisana, ali nikada nije doslo u ovu fazu javne rasprave i izlaganja, tj.da dođe do usvajanja da možemo reći.” , rekao je Mihael Kurteš.

Osim prigovora mještana, projektu ozbiljno prigovaraju i zelene udruge. Na sedam stranica prigovora dovode u pitanje isplativost i svrhu.

“Ono što rijeka Lika pokazuje na površini je tek mali dio toga, poznato je da je krško područje kao svicarski sir. Da bi oni mogli to uopće napraviti, tu akumulaciju, oni moraju zabetonirati, znači planiraju potrošiti nekoliko tisuća tona cementa nepoznatog porijekla.”, kazala je Irma Popović Dujmović, WWF - World Wide Fund for Nature Adria.

Točnije ogromna injekcijska zavjesa od skoro sedam kilometara u koju će se upumpati 75 tisuća tona betona.

“To je ogroman zahvat za 43 gigavat sata, to je nedovoljna proizvodnja da bi se moglio reći da je taj projekt isplativ, a s druge strane, Hrvatska još uvijek nema energetsku strategiju, gdje  i kako kakav kapacitet graditi.”, rekla je Irma Popović Dujmović.

24 primjedbe na Studiju HEP-u su poslali i iz Zelene akcije.

“Takve investicije nisu Hrvatskoj potrebne, Hrvatska ima puno bolje kapacitete za neke druge energetske projekte i koliko nam je poznato postoje neke alternativ e tom projektu na tom području koje bi proizvodile veće količine struje, a ne uljučuju raseljavanje stanovništva. Nekako nam je čudno da u HEP-u to, govorite o Švičkom jezeru? Da, čudno je da bez obzira što ta ideja postoji da s e to uopće istražuje nego se gura taj prastari projekt.”, rekla je Željka Leljak Gracin, predsjednica Udruge Zelena akcija Zagreb.

Drugi projekt podupiru u Otočcu ne bi li vratili hidroelektranu na Gacku gdje je postojala davne 1969.

“Mi predlažemo da se ne potapa Kosinjsko polje, da se izgradi jedan agregat u Kosinju, gdje bi se potopilo 50 kilometara površine, napravio bi se taj dio centrale, voda bi išla do Lipovog polja, akumulacija tu u Švici i iz Švičkog jezera bi se voda sporvela do nove hidrocentrale HKE Kosinj 2.”, rekao je Stjepan Kostelac, gradonačelnik Otočca.

Postoje opipljivi razlozi zašto se taj projekt ne sviđa HEP-u, tvrde u Otočcu.

“U svemu tome skupa je najgore da struka ne progovori. Da ljudi ne vide da je nešto bolje zar nije HEP struka? Naravno da je HEP struka, ali u HEP-u imate strukture povezane sa lokalnim politikama, i politikama, za koje ja nezanm. Hoćete reći da se radi o parcijalnim interesima? Da, naravno o parcijalnim interesima i nekakvim drugim interesima koji se stavljaju ispred društvenih interesa.”, rekao je Nenad Janković.

Pa tako, tvrde nam i u Otočcu i u Zelenoj akciji u Studiju su uvršteni rezultati starijeg  socioekonomskog istraživanja Instituta Ivo Pilar koji su odgovarali naručitelju. Oni provedeni prošle godine - nisu.

“Bez obzira što su ti stručnjaci radili svoj posao, bili na terenu  i sve, pitanje je koliko je na kraju ta studija kvalitetna. Znači,ispada interpretacija proizvoljna? Upravo tako, najčešće se iz činjenica izvode pogrešni zaključci, da se ne izvode neki najnoviji podaci.”, rekla je Željka Leljak Gracin.

Što piše u Pilarovoj studiji iz 2016., nisu nam odgovorili niti iz Pilara niti iz HEP-a. Plan izgradnje HE Kosinj, kažu, ne postoji, već postoji njegova najva u prostornim planovima, a oni su samo zainteresirani investitor.

 “U tom smislu poduzeli smo istraživanja te izradu projektne dokumentacije za projekte HE Kosinj i HE Senj 2, koji čine povezanu cjelinu. Radi kompleksnosti zahvata bilo je potrebno, među ostalim, posljednjih godina provesti i iscrpna istraživanja u pogledu utjecaja na okoliš i zaštite prirode.”, odgovorili su iz HEP-a.

Također, kažu da su ideju o akumulaciji na Švičkom jezeru istražili i odbacili kao skuplju, dok će ovom Kosinjskom, između ostalog smanjiti i velike sezonske poplave.

“Meni je sramota da se ulazi u tako jedan veliki projekt zbog smanjivanja poplavnog vala za dva posto i sa otprilike pet metara da će biti niži taj poplavni val.”, kazala je Popović Dujmović.

Potapanje ne želi niti Zvonimir, rođeni zagrepčanin kojem je Kosinj postao dom nakon 45 godina rada u Njemačkoj.

Stanovnici Kosinja podržavaju svaku ideju koja isključuje potapanje njihove djedovine. Koja iskljulčuje preseljenje stanovništva, raznih arheoloških ostataka starih naroda, groblje, crkve, sve što bi voda trebala prekriti.

“Svi se ponašaju kao da je ovaj kraj već predviđen za nestajanje? Da, kao da smo već potpljeni i gotovo. A kad bi bilo, što bi to značilo? Ovo bi sve bilo potopljeno? Da, sve ovo tu, ničeg više ne bi bilo? Možeš to zamisliti? Mogu, ali ne želim.”, rekao je Pintar.

Šezdesetih je u Kosinjskoj dolini bilo šest tisuća stanovnika. Tada je u prostorni plan uvršteno nepostojeće akumulacijsko jezero.  Njegovim ucrtavanjem Kosinjani su potopljeni. Na zadnjem popisu stanovnika zabilježeno je 800 ljudi.

Najgledaniji video

Najgledanija galerija

Izdvojeno

Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Vijesti.hr!

Reci što misliš!