Novosti / Zanimljivosti

zaključci istraživanja

Hrvatska mladež gubi nadu: Samo 16 posto osmaša voli ići u školu, a i nezadovoljni su životom

Hrvatska mladež gubi nadu: Samo 16 posto osmaša voli ići u školu, a i nezadovoljni su životom
Damir Spehar/PIXSELL

Rezultati ovog istraživanja pokazali su kako tek 16,1 posto učenika 8. razreda i 35,4 posto učenika 5. razreda voli ići u školu

U trećoj istraživačkoj dionici projekta "Obrazovne aspiracije učenika u prijelaznim razdobljima hrvatskog osnovnoškolskog obrazovanja: priroda, odrednice i promjene" sudjelovalo je 1.079 učenika petih razreda i 1.024 učenika osmih razreda.

Istraživanje je proveo Institut za društvena istraživanja u Zagrebu s Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu i 28 zagrebačkih osnovnih škola.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Rezultati ovog istraživanja pokazali su kako tek 16,1 posto učenika 8. razreda i 35,4 posto učenika 5. razreda voli ići u školu.

Evo daljnjih zaključaka ovog istraživanja:

Učenici obje generacije pokazuju visoku razinu uvjerenosti u svoje sposobnosti vezane uz učenje i izvršavanje školskih obveza. Prolaskom kroz osnovnoškolsko obrazovanje razina se uvjerenosti smanjuje. 

Učenici obje generacije u svim predmetima iskazuju visoku razinu vlastite kompetentnosti, pri čemu su u obje generacije najviše procjene za predmet tjelesna i zdravstvena kultura. 

Učenici su obje generacije u prosjeku zadovoljni različitim aspektima života pri čemu su najzadovoljniji odnosima u obitelji. 79,2% učenika 5. razreda i 48,6% učenika 8. razreda je izrazito zadovoljno odnosima sa članovima obitelji. Učenici obje generacije najmanje su zadovoljni školskim uspjehom.

4,2% učenika 5. razreda i 8,5% učenika 8. razreda iskazuju opće nezadovoljstvo svojim životom. Izrazito je zadovoljno svojim životom 64,2% učenika 5. i 40,5% učenika 8. razreda. 

Učeničke procjene elemenata školskog okruženja ukazuju na pozitivne procjene i kreću se između dobrog i vrlo dobrog. Učenici 5. razreda najvišu prosječnu ocjenu daju nastavnicima škole što je izrazito pozitivan nalaz istraživanja. Učenici 8. razreda najvišu procjenu daju učenicima svojeg razreda. 

Učenici 8. razreda u najvećoj mjeri smatraju da gimnazijsko i strukovno obrazovanje u podjednakoj mjeri omogućuju stjecanje korisnih znanja i vještina, omogućuju život u inozemstvu te omogućuju kvalitetan život u budućnosti. I kod ovih tvrdnji prisutan je znatno veći broj odgovora u smjeru "vrijedi više" ili "znatno više" za gimnazijsko obrazovanje nego za strukovno obrazovanje.

Učenici smatraju da za gimnazijsko obrazovanje u usporedbi sa strukovnim obrazovanjem više vrijedi da je cijenjeno u društvu, da omogućuje pronalazak dobrog posla, da omogućuje zauzimanje dobrog položaja u društvu te da omogućuje odabir različitih zanimanja. Posebno su uvjereni da gimnazijsko obrazovanje u većoj mjeri zahtijeva veliki trud učenika i dobro priprema za studiranje. 

Karakteristika omogućuje brzo zapošljavanje je jedinstvena po tome što najveći dio učenika smatra da više vrijedi za strukovno obrazovanje nego za gimnazijsko. 

Više od 60 % učenika 8. razreda smatra da sljedeće karakteristike podjednako vrijede za osobe s i bez fakultetske diplome: ima mnogo prijatelja, ima sretnu obitelj, zabavlja se u životu, živi sretan i ispunjen život te zadovoljan/na je sa svojim životom.

Na ishodima cijenjen/a je u društvu, ima posao koji voli, ima siguran i stabilan posao te dobro zarađuje dominiraju učenički odgovori u smjeru osoba s fakultetom. 

Životni ishodi ima puno slobodnog vremena i živi u siromaštvu, po mišljenju većine učenika, vrijede više za osobe bez fakulteta nego za osobe s fakultetom.

Najgledaniji video

Izdvojeno

Vezani članci

Čitaj, prati i komentiraj naše priče i putem mobilne aplikacije te na našoj Facebook stranici Vijesti.hr!

Reci što misliš!