Novosti / Hrvatska

KREŠO TREBA POMOĆ

Zašto se ugasila čarolija krijesnica? Budite čuvari svjetla našeg djetinjstva!

Zašto se ugasila čarolija krijesnica? Budite čuvari svjetla našeg djetinjstva!
Pixabay

Magične lampice koje su osvjetljavale ljetne noći dok smo bili djeca uništavaju urbanizacija i umjetna rasvjeta

Većina ljudi pamti tople ljetne večeri ukrašene mnoštvom ‘živih lampica’ - sjaj kao iz bajke koji je stvorila sama priroda. Krijesnice su svima u dragom sjećanju, no zašto su samo u sjećanju, zašto ih viđamo sve manje – zabrinulo je znanstvenike i studente Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i australskog Sveučilišta u Wollongongu. Stoga su pokrenuli kampanju pod nazivom ‘Krešo krijesnica – Želimo spriječiti nestanak svjetla našeg djetinjstva’.

‘Neobična suradnja zapravo je samo nastavak desetogodišnje suradnje znanstvenika ova dva Sveučilišta, koja je ovaj put u nešto drugačijoj formi. Nakon brojnih zajedničkih projekata vezanih na štetne kukce u poljoprivredi, Krešo Krijesnica predstavlja sve kukce i organizme koje moramo očuvati. Stoga nam je potrebna pomoć građana znanstvenika koji nam uvelike mogu pomoći u ovoj misiji da saznamo gdje svjetlost krijesnica još uvijek postoji’’, za Vijesti.hr objasnila je jedna od inicijatorica kampanje dr. Darija Lemić sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta.

‘’Tijekom ljeta 2019. želimo čuti glas svih ljubitelja prirode i svega što nas okružuje. Iz svih krajeva Hrvatske želimo dobivati obavijesti o krijesnicama putem naše Facebook i Instagram stranice Krešo Krijesnica) i Twittera #crofirefly ili direktno na naše email adrese. Šaljući nam slike, mjesto, vrijeme, datum i broj krijesnica koje su građani vidjeli, izravno pridonose boljem razumijevanju ovog kultnog hrvatskog kukca i pomažu njihovoj zaštiti u Hrvatskoj i diljem Europe’’, istaknula je Lemić.

  • Krijesnice su najefikasniji proizvođači svjetla

Žarulje proizvode 90 posto svjetlosti i 10 posto topline dok krijesnice proizvode 100 posto svjetlosti što ih čini najefikasnijim proizvođačima svjetlosti, istaknula je Lemić objasnivši da su krijesnice kukci koji živi na svim kontinentima s tropskom i umjerenom klimom, a u svome zatku imaju svjetlosni organ: ‘’Proizvodnja svjetla im služi za komunikaciju, pronalaženje partnera i parenje te ponekad za upozoravanje predatora kako bi zaštitile sebe ili teritorij. Kod većine vrsta krijesnica (a ima ih oko 2000) oba spola imaju svjetlosni organ, a kod manjeg broja vrsta je to karakteristika samo jednog spola’’.

‘’U nekim slučajevima čak i ličinke i jajašca mogu proizvoditi svjetlost kao reakciju na vanjske podražaje. Ličinke krijesnica žive jednu do dvije godine, dok odrasli oblik živi najviše  dva mjeseca što im je taman za parenje i odlaganje jajašaca. U stadiju ličinke najčešće jedu puževe i ličinke drugih kukaca čime doprinose u poljoprivredi sprječavajući da njihov plijen čini štete na poljoprivrednim proizvodima. Nakon razvoja u odrasli oblik, hrane se biljnim peludom i nektarom, a u nekim slučajevima se uopće ne hrane’’, objasnila je Lemić.

U Hrvatskoj pronalazimo dvije vrste krijesnica: Ivanjska krijesnica (Lampyris noctiluca) i Mala ivanjska krijesnica (Lampyris splendidula): ‘’Naziv ‘Ivanjska’ se pripisuje zbog prvog ljetnog leta krijesnica koji započinje u noći Svetog Ivana, između 23. i 24. lipnja. Zbog toga ih se još naziva Ivanjskim kukcima. Ponekad svoj let započinju i ranije, što ovisi o vremenskim prilikama u određenoj godini. Njihova svjetlost je najčešće vidljiva između 21 i 22 sata’’.

Posljednjih nekoliko godina, primijećeno je da je sjaj krijesnica sve rjeđi te da na mjestima gdje ih je nekoć bilo mnogo sada su u neznatnom broju ili ih uopće nema, a Lemić objašnjava je razlog tome utjecaj čovjeka: ‘’Krijesnice žive na vlažnim i toplim mjestima kao što su šumarci oko jezera, rijeka ili močvara, uz more ili šumske putiće. Urbanizacija i gradnja novih prometnih i stambenih objekata smanjuje broj takvih staništa zbog čega krijesnice gube svoje domove. Novogradnja za sobom dovodi mnoštvo osvjetljenja’’.

‘’Kada svjetlo šteti živim bićima u okolišu, govorimo o svjetlosnom zagađenju ili poluciji koja je također razlog smanjenom broju krijesnica. Krijesnice koriste svoj sjaj kako bi se sinkronizirale jedne s drugima što je preduvjet za parenje. Prolazak automobilskih svjetla pored lokacije na kojoj se nalaze krijesnice može poremetiti njihovu sinkronizaciju i na nekoliko minuta. Konstantno ometanje umjetnim svjetlom otežava krijesnicama komunikaciju i umanjuje šansu za parenje što znači da se smanjuje broj budućih generacija krijesnica’’, upozorila je Lemić.

U pomoć stoga stiže Krešo Krijesnica, maskota kampanje, i moli pomoć građana, koji su se već uvelike i odazvali njegovu pozivu, naime, kako kaže Lemić: ‘’Trenutno Krešu prati više od 3000 ljudi na različitim portalima, dobili smo više od 600 dojava pojave krijesnice, a to je samo početak ... Ljeto je još pred nama. Hvala svima na podršci, vi ste čuvari svjetla našeg djetinjstva!’’

  • Zagreb kao 'grad krijesnica': 'Priroda u gradu nije samo pitanje prirode, već i kulture'

U akciju vraćanja svjetlosti našeg djetinjstva u Zagrebu se uključio niz partnera, organizacija i građanskih incijativa uz podršku znanstvenica s dva sveučilišta. Naime, Astronomsko društvo ‘Beskraj’, Udruga za zaštitu noćnog neba ‘Naše nebo’, platforma 1POSTOZAGRAD, građanska incijativa ‘Spasimo Potok Črnomerec’ i organizacija civilnog društva Zelena akcija uz podršku ‘Krešinih znanstvenika’ Darije Lemić, Mateja Oreškovića i Marije Andrijane Galešić sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta i njihove australske kolegice Katarine Mikac sa Sveučilišta u Wollongongu pokrenuli su incijativu za privremeno gašenje javne rasvjete na Dubravkinom putu u Zagrebu tijekom intenzivnog razdoblja aktivnosti krijesnica (lipanj - sredina srpnja, svega nekoliko tjedana).

Ovu konkretnu mjeru smanjenja svjetlosnog onečišćenja predložili su s ciljem zaštite ne samo krijesnica, nego i drugih životinjskih vrsta i njihovih prirodnih staništa na prostoru grada Zagreba i to tijekom najaktivnijeg razdoblja populacije krijesnica: ‘’Predloženo je da se u tom razdoblju javna rasvjeta na lokaciji ili uopće ne pali, ili gasi od 22 sata i ostane ugašena čitavu noć kad je frekvencija korištenja šetnice kroz park-šumu od strane građana minimalna, a mrak neizmjerno koristi krijesnicama i drugim životinjama. S obzirom na izuzetnu važnost park-šume oko Dubravkina puta za zagrebački ekosustav i bioraznolikost, predlaže se i da se razmotri cjelogodišnji režim ograničene javne rasvjete na toj lokaciji, primjerice da se kroz čitavu godinu svjetla gase iza 23 sata ili ponoći’’.

Incijativa je također predložila da se za privremeno gašenje javne rasvjete razmotre još neke lokacije u vrijeme intenzivne aktivnosti krijesnica, kao što je Cmrok, SRC Jarun prema nasipu i južni savski nasip. Smatraju da bi uz nepobitne koristi za populaciju krijesnica te ostale zaštićene i druge životinjske vrste ova akcija mogla biti prepoznata i u cijelom svijetu kao najbolji mogući primjer očuvanja okoliša od strane glavnog grada neke države: ‘’Istovremeno, opažanje krijesnica u gradskom okruženju može biti velika atrakcija za sve građane i znatni potencijal kao jedinstvena turistička atrakcija ‘Zagreb – grad krijesnica’, odnosno prirodni ‘Festival svjetla’.’’

Zagrebački Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode podržao je incijativu da se na Dubravkinu putu i drugim lokacijama javna rasvjeta ugasi tijekom intenzivne sezone aktivnosti krijesnica te da se s obzirom na važnost Dubravkina puta za zagrebački ekosustav, javna rasvjeta tamo gasi kroz čitavu godinu iza 23 sata. Mišljenje Zavoda proslijeđeno je ostalim nadležnim tijelima, a dok se čeka njihov stav valja podsjetiti da priroda u gradu nije samo pitanje prirode, već i kulture.

Izdvojeno

  • Matea i Zvone na Karibima
    Ne vraća im se FOTO - Matea i Zvone nakon 'Superpara' putuju svijetom: 'Napokon smo bili na medenom mjesecu!'

    Matea i Zvone su i u 'Superparu' redovito vježbali, a sada to čine u Kanadi

  • COVER - RTL Direkt
    RTL Direkt

  • Vezani članci

    Čitaj, prati i komentiraj naše priče i putem mobilne aplikacije te na našoj Facebook stranici Vijesti.hr!

    Reci što misliš!