Novosti / Hrvatska

PITANJE U ZRAKU

U RH lani donirano hrane u vrijednosti tek oko 10 milijuna kuna: Kad će banka hrane?

U RH lani donirano hrane u vrijednosti tek oko 10 milijuna kuna: Kad će banka hrane?
Thinkstockphotos.com/Arhiva

Hrvatska bi u sljedećih desetak godina trebala prepoloviti količinu bačene hrane

Doniranje hrane u Hrvatskoj stagnira i potrebni su dodatni poticaji donatorima te potpora posrednicima kako bi se ono povećalo, upozorila je hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan osvrnuvši se na podatke Porezne uprave o ukupnim prijavljenim donacijama.

U 2016. godini samo je 46 poreznih obveznika predalo izvješća o obavljenim donacijama hrane, nabavne vrijednosti 9.244.233 kune.

Za 2017. godinu izvješće o obavljenim donacijama hrane ukupne nabavne vrijednosti donirane hrane bez PDV-a 10.757.848 kuna predalo je 67 poreznih obveznika.

A u 2018. godinu ukupno su 62 porezna obveznika predala Izvješće o obavljenim donacijama hrane ukupne nabavne vrijednosti donirane hrane bez PDV-a 9.936.882 kuna, podaci su koje je još u veljači za Vijesti.hr prikupilo Ministarstvo financija.

Biljana Borzan (Dusko Jaramaz/PIXSELL)

Sada su podaci objavljeni u sklopu priprema za dodjelu priznanja 'Najdonator' hrvatskim tvrtkama koje su prijavile najviše donirane hrane u prošloj godini, a bit će dodijeljena drugi put 3. travnja u Europskom parlamentu.

'Nagrada 'Najdonator' namijenjena je tvrtkama koje su se pokazale društveno odgovornima, u situaciji u kojoj se tek osmišljava i izgrađuje sustav doniranja hrane. Tvrtke koje dobivaju priznanje pokazuju da se inicijativom donatora može pokrenuti lanac doniranja i pokazati odgovornost prema marginaliziranim članovima našega društva, istaknula je Ivana Vretenar iz 'Mreže hrane Hrvatske' te pozvala sve gospodarske subjekte da se pridruže kako bi kroz odgovorno poslovanje zajedno izgradili sustav potpore onima kojima je to zaista potrebno.

Socijalna samoposluga (RTL)

Valja podsjetiti, kako smo već upozoravali, iako je oslobađanje doniranja hrane PDV-a trebao biti prvi korak za izgradnju sustava kojim će se učinkovito donirati i transportirati hranu, često se čini da je u ove tri godine to bio i posljednji korak, a na što je višekratno upozoravala je Inicijativa 'Oslobodimo donacije hrane PDV-a'.

HGK: Mučimo se oko doniranja, Hrvatskoj je potrebna banka hrane, a evo i zašto

Ono što i dalje nedostaje jest organiziran sustav doniranja hrane odnosno 'banka hrane', koja je potrebna kao institucija, odnosno ured koji će pratiti situaciju na terenu, skupljati informacije i od donatora i od socijalnih samoposluga te preusmjeravati doniranu hranu. Bez toga će oslobođenje hrane PDV-a i dalje biti prepušteno pojedinačnim akcijama donatora i/ili socijalnih samoposluga, ali rješenje neće biti sustavno.

U međuvremenu, u zemljama Europske unije godišnje na smeću završi 88 milijuna tona neprodane zdravstveno ispravne i iskoristive hrane ili oko 865 kilograma hrane po osobi, a Hrvatska godišnje baci oko 400.000 tona ili od 70 do 90 kilograma hrane po osobi. Istovremeno, u EU živi 125 milijuna siromašnih osoba ili onih u riziku od socijalne isključenosti, a ukupno 3,5 milijuna su beskućnici.

Hrvoje Jelavić/Davor Puklavec/Saša Miljević/Pixsell

Borzan, koja je i izvjestiteljica Europskog parlamenta za povećanje doniranja i smanjenje bacanja hrane, višekratno je upozoravala da je bacanje hrane postalo veći problem za okoliš nego bacanje ambalaže, a jedan od najvećih problema je upravo skladištenje i distribucija hrane jer donirane namirnice moraju biti zdrave i ne smiju ugrožavati zdravlje primatelja.

''Donator je odgovoran za sigurnost hrane i to je uz nepoznavanje propisa jedna od većih prepreka pri doniranju, a prepreka je i to što je riječ o multisektorskom problemu pa treba povezati rad više ministarstava'', istaknula je Borzan podsjetivši ranije na podatke za 2016. godinu kada je putem Europskog saveza banaka hrane od ukupno 88 milijuna tona hrane koju se baci, distribuirano 535.000 tona hrane, odnosno spašeno je i donirano tek 0,6 posto od ukupno bačene hrane.

(Thinkstock/Arhiva)

Neke države poput Španjolske i Portugala imaju takve zakone da donatori hrane kroz porezne olakšice gotovo pa zarađuju donirajući, a u Danskoj je svijest tako razvijena da građani znaju kako kupiti proizvod kojemu ističe rok nije sramota, već građanska dužnost.

''Irski Food Cloud uspio je pak organizirati sustav doniranja hrane tako što je veliki svjetski poznat trgovački lanac Tesco shvatio da je hranu bolje donirati nego bacati. Centrala tog lanca naložila je svim svojim trgovinama u irskoj, a kasnije i u velikoj Britaniji da se povežu s Food Cloudom, koji ih povezuje sa socijalnim samoposlugama i humanitarnim organizacijama, i da izdvajaju iz svojih trgovima hranu za doniranje. Radi se o velikom naporu i želji tog trgovačkog lanca, koji je, usput budi rečeno, time jako dobio na pozitivnom imidžu u toj zemlji da hrana dođe do potrebitih“, za Vijesti.hr bio je kao primjer dobre prakse naveo koordinator platforme 'Mreža hrane' Zoran Grozdanov.

Ministri gospodarstva i poljoprivrede Darko Horvat i Tomislav Tolušić (Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL)

Iako Hrvatska zasad još uvijek prilično slabo stoji u rješavanju ovog problema, stvari su se barem malo pomaknule s mjesta s obzirom na to da je Ministarstvo poljoprivrede pokrenulo izradu Studije izvedivosti banke hrane. Ovisno o njezinim rezultatima daljnji bi koraci trebali biti ''umrežavanje ciljanih skupina u svrhu pokretanja daljnjih aktivnosti, poticanje korištenja EU fondova i doprinos olakšavanju komunikacije među dionicima sustava doniranja hrane'', kako je za Vijesti.hr objašnjeno iz Ministarstva poljoprivrede.

Sama studija, odnosno banka hrane, dio je Plana sprječavanja otpada od hrane RH za razdoblje 2019. - 2022. godine, no on je tek krenuo u e-savjetovanje u kojemu će se zadržati 30 dana. Taj bi dokument, kao što smo već pisali, Hrvatskoj trebao biti nit vodilja u ispunjavanju zadatka koji je pred nju postavio Europski parlament. Prema njegovu izvještaju za smanjenje bacanja i povećanje sigurnosti hrane Hrvatska bi u sljedećih desetak godina trebala prepoloviti količinu bačene hrane. Jedna od mjera za smanjenje otpada upravo je doniranje hrane, koje pridonosi rješavanju problema bacanja hrane ne samo s moralnog, nego i ekološkog te ekonomskog aspekta.

Najgledaniji video

Izdvojeno

  • Davoru nije žao što je izbacio Splićane
    NIJE MU ŽAO Davor ne žali što je izbacio Zvonu i Mateu iz showa: 'Zaslužili su to, bilo mi je dosta Mateina ponašanja'

    Iako su bili članovi klana 'Vukovi', Matea i Zvone sinoć su napustili 'Superpar'

  • COVER - RTL Direkt
    RTL Direkt

  • Vezani članci

    Čitaj, prati i komentiraj naše priče i putem mobilne aplikacije te na našoj Facebook stranici Vijesti.hr!

    Reci što misliš!