Novosti / Hrvatska

PROSVJED ZA KLIMU

Mladi u borbi za Zemlju: 'Krećemo u borbu za sebe, našu budućnost i budućnost cijelog svijeta'

Mladi u borbi za Zemlju: 'Krećemo u borbu za sebe, našu budućnost i budućnost cijelog svijeta'
AP Photo/Geert Vanden Wijngaert

Učenici u Hrvatskoj stat će rame uz rame s mladima diljem svijeta u borbi za Zemlju

''Želimo da nas čuju, da vide da smo u strahu i da nećemo odustati dok nema vidljive promjene. Zemlji je ostalo još 11 godina za smanjenje globalnih emisija za 50 posto kako bi se zaustavio daljnji rast temperature. Krećemo u borbu za sebe, našu budućnost i budućnost cijelog svijeta'', poručuju učenici i učenice, koji diljem Hrvatske danas kreću u borbu za klimu s ostatkom vršnjaka i vršnjakinja diljem kugle zemaljske.

''Promjena dolazi, sviđalo se to vama ili ne. Prava moć pripada ljudima'' – riječi su Grete Thunberg, 16-godišnje djevojčice iz Švedske, koje su čuli, shvatili i odazvali se njezinu pozivu i mladi ljudi u Hrvatskoj. A još prije samo koji tjedan pitali smo se zašto dok klimatski kolaps kuca i na vrata Hrvatske, a diljem svijeta mladi zahtijevaju promjenu, od naših glasa gotovo da i nema.

Prosvjed za klimu Fotogalerija

No, istovremeno smo se nadali i da će se do 15. ožujka za kada je zakazan svjetski prosvjed ipak pojaviti i domaće snage. Nisu nas razočarali – prva je u organizaciju prosvjeda krenula tek godinu dana od Grete starija Laura Skala iz Zagreba te tako ohrabrila i učenike i učenice u Splitu, Puli, Varaždinu, Belom Manastiru i Kiževcima da se priključe School Strike 4 Climate prosvjedu mladih u gotovo 2.000 gradova svijeta na kojem će od svojih vlada tražiti da napokon krenu u stvarnu, a ne samo deklarativnu borbu protiv klimatskih promjena.

Prosvjed učenika i učenica u Hrvatskoj podržavaju i brojni hrvatski stručnjaci iz različitih područja i polja. Među potpisnicima pisma podrške su znanstvenici Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, Instituta Ruđer Bošković, Instituta za političku ekologiju, Državnog hidrometeorološkog zavoda te profesori i znanstveni suradnici 10 fakulteta iz Zagreba, Varaždina, Rijeke, Zadra i Osijeka, a  javnu podršku uputili su i glazbenik Darko Rundek te udruga Prijatelji životinja.

Laura Skala (Facebook)

Zagrebu, Splitu, Puli, Varaždinu, Belom Manastiru i Križevcima možda se pridruži i još koji grad u Hrvatskoj, a one koji će biti spriječeni pozvali su da da obuku zelene majice, fotografiraju se i stave #FridaysForFuture te pošalju fotografije kao podršku prosvjedu.

Podsjetimo, School Strike 4 Climate prosvjed je učenika i učenica koji već tjednima, a u nekim gradovima i mjesecima, petkom bojkotiraju nastavu i izlaze na ulice za spas klime svjesni da su posljednja generacija koja može preokrenuti izglede u izazovu života. 'Iskra koja je zapalila vatru' je Greta, koja je već tjednima prosvjedovala svakog petka ispred švedskog parlamenta kako bi pozvala lidere da se uhvate u koštac s klimatskim promjenama.

Greta Thunberg (AP Images)

Njezin pothvat i cjelokupna borba izazivaju poštovanje, a iako je u međuvremenu nominirana i za Nobelovu nagradu za mir, i dalje ne prestaju kritike na njezin račun – bilo da je riječ o onima koji niječu klimatske promjene ili one koji je smatraju instrumentaliziranom, bilo da je riječ o onima koji cilj podržavaju, ali problematičnim smatraju izostajanje s nastave jednom tjedno.

Gretin, kao i odgovor mladih, vezan uz 'markiranje' vrlo je jasan: "Zašto bismo morali učiti za budućnost koja uskoro neće postojati i za koju nitko ne čini ništa da je spasi?"

A upitno je i koliko mladi u Hrvatskoj, za razliku od zemalja Zapadne Europe, uče o okolišnim temama pa je to i jedan od razloga zašto se odmah nisu uključili u cijelu priču, naime, kako je za Vijesti.hr bio objasnio sociolog i izvršni direktor Instituta za političku ekologiju Vedran Horvat: ''Greta Thunberg je jedno od utjelovljenja mladog i svjesnog glasa, no ne treba zaboraviti da i negdje u Zagrebu, Sisku, Rijeci ili Šibeniku u klupama sjedi jedna takva Greta''.

Mapa prosvjeda #ClimateStrike #FridaysForFuture

''Zemlje Istočne Europe, a Hrvatska tu nije izdvojeni slučaj, i dalje su one čije su ekonomije jako usko vezane uz fosilna goriva i čija ekonomska aktivnost je karbonski intenzivna. U takvom kontekstu, gdje se i javne politike definiraju na način da održavaju ili tek kozmetički ispravljaju 'business as usual' koji i nadalje ignorira problem, neposlušnost koju pokazuju buduće generacije trenutno je jedini način artikulacije tog glasa'', istaknuo je Horvat.

Obrazovni sustav i edukaciju o okolišnim temama kao značajan faktor koji u Hrvatskoj nedostaje, za razliku od Švedske i Belgije, bila je istaknula za Vijesti.hr i Marija Mileta iz Zelene akcije, ali upozorila i na naš dublji problem: ''Konstantno ugnjetavanje kritičkog razmišljanja kako u školskom sustavu, tako i van njega. Prošle je godine Hrvatska u izvješću Svjetskog gospodarskog foruma smještena na dno svijeta po učenju kritičkog mišljenja''.

(Thinkstock/Arhiva)

Do nekih bi promjena uskoro ipak trebalo doći. Naime, od jeseni u škole u sklopu reforme obrazovanja ulazi nova međupredmetna tema  'Održivi razvoj', koja bi trebala pomoći u dizanju svijesti o tome kako odgovorno upravljati razvojem, ali i kako brinuti o očuvanju okoliša, najavljeno je iz Ministarstva znanosti i obrazovanja.

No s obzirom na to da je, kako upozoravaju stručnjaci, za sanaciju klime ostalo 20 godina, jasno je da ne smijemo gubiti niti sekunde u klimatskoj prilagodbi, koja počinje prepoznavanjem uvjeta proizvodnje.

Naime, kako podsjeća Horvat: ''Klimatske promjene su manifestacija devastirajućeg utjecaja ekonomije orijentirane na rast i na beskonačno te često bezobzirno iskorištavanje prirodnih resursa, bez brige za buduće generacije. Donositelji odluka u Hrvatskoj moraju odmah početi razmišljati na koji način će se industrija, poljoprivreda, energetika i turizam kao neki od vitalnih sektora prilagoditi klimatskim promjenama, i na kraju krajeva, kako će 'običan čovjek' na nekom dalmatinskom otoku, Istri ili istočnoj Slavoniji ostvariti dobar život u tim uvjetima''.

AP Photo/Geert Vanden Wijngaert

'Mladi s punim pravom odbijaju živjeti u budućnosti kakvu smo im namjenili'

''Nastavi li se po starom, planeta bi se do 2060. godine mogla zagrijati i do 4 °C, kada će mladi koji u petak organiziraju marš u prvim redovima promatrati globalno izumiranje s vrlo oskudnim resursima za vlastito preživljavanje. Bit će prinuđeni pregovarati s milijardama ostalih oko uništenih resursnih temelja, hrane, vode, goriva, mjesta na zemlji pogodnih za kakav takav život, na načine za koje ih nismo niti u stanju pripremiti jer nam ih je iz ove lagodne pozicije teško do kraja i zamisliti. Ako želimo da naša djeca i unuci imaju budućnost na ovom planetu, moramo učiniti sve da ograničimo rast globalnog zatopljenja'', upozoravaju stručnjaci i znanstvenici u Otvorenom pismu javnosti povodom Globalnog štrajka učenika za klimu 'Petak za budućnost'.

I mladi će i ovaj petak reći svoje – iza podneva na gradskim trgovima diljem svijeta pa tako i Hrvatske i to pred zgradama onih koji donose odluke jer oni su ti koji trebaju prestati pokazivati institucionalni nemar koji na pitanje klimatskih promjena gleda kao prepreku ili nametnutu obavezu. Jer kako ističe Mileta: ''Možemo pojedinačno primjenjivati promjene u vlastitim životima, i trebamo jer pridonosi rješavanju problema, no samo po sebi to nije dovoljno dok god postoji industrija fosilnih goriva i sustav koji joj omogućuje da eksploatira resurse i cijele zajednice''.

Najgledaniji video

Izdvojeno

  • Urnebesna fotka Doris Pinčić Rogoznica nasmijala fanove: 'Tko je za vožnjicu?'
    NA INSTAGRAMU Urnebesna fotka Doris Pinčić Rogoznica nasmijala fanove: 'Tko je za vožnjicu?'

    "Ja sam za vožnju", komentirali su neki fanovi

  • COVER - RTL Direkt
    RTL Direkt

  • Vezani članci

    Čitaj, prati i komentiraj naše priče i putem mobilne aplikacije te na našoj Facebook stranici Vijesti.hr!

    Reci što misliš!