Novosti / Hrvatska

PROBLEM ISPOD TEPIHA

Plaće trebaju rasti i ne može ih se određivati dekretom, ali i predsjednica i premijer 'zaboravljaju' neke stvari

Plaće trebaju rasti i ne može ih se određivati dekretom, ali i predsjednica i premijer 'zaboravljaju' neke stvari
RTL

Nigdje u svijetu minimalna plaća nije instrument koji osigurava pristojnu plaću, nego samo najniži zaštitni minimum

Nitko ne može dobro živjeti s 3.000 kuna plaće, upozorila je predjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović na konferenciji Večernjeg lista 'Hrvatska kakvu trebamo – dvije godine poslije' i poručila da bi prosječna neto plaća u Hrvatskoj trebala iznositi 7.500 kuna. 

Premijer Andrej Plenković upozorio je da se ne može dekretom odrediti minimalnu plaću od 1.000 eura i dometnuo: "Što ćemo onda? Onda će svi poslodavci koji bi to trebali platiti odjednom ili prestati poslovati, ili početi davati otkaze''.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Da bi plaća u Hrvatskoj trebala biti oko 1.000 eura, predsjednica je, valja podsjetiti poručivala i ranije, ali i njezina i reakcija premijera na njezinu poruku o tome da plaće trebaju biti veće, što je gotovo nemoguće osporiti, površan su pogled na problem koji Hrvatska ima i na čijem rješavanju sustavno ne radi. 

Vijesti.hr su već detaljno analizirale uzroke stanja u kojem se nalazi hrvatska ekonomija, a zbog kojega nije izgledano da ćemo rast plaća - za razliku od onoga koji su od ulaska u članstvo ostvarile druge nove članice Europske unije - tako skoro dočekati. 

Na početku recimo da je predsjednica u pravu kada kaže da plaća treba biti veća, kao što ne griješi ni premijer kada kaže da se ne može dekretom određivati minimalnu plaću. Naime, umjetno podizanje nadnica koje nije vezano za porast produktivnosti rada siguran je put u propast gospodarstva. 

(PIXSELL, arhiva)

Nije netočno ni da je došlo do rasta plaća pod utjecajem stabiliziranja gospodarskog rasta, pozitivnih pomaka na tržištu rada, ali i poreznih promjena usmjerenih na povećanje neto plaće i smanjenje poreznog opterećenja rada. Ali to je tek komadić mozaika jer prosječna neto plaća u Hrvatskoj kreće se oko 6.200 kuna, a i nju zarađuje tek manje od trećine ukupno zaposlenih. K tome ne smije se, iako je to nezahvalno procjenjivati, zaboraviti i da je pitanje što je dovoljno za normalan život u Hrvatskoj s obzirom na standard i kupovnu moć, odnosno troškove života u RH. 

A kada govorimo o mogućnosti poslodavaca da podižu plaće, pitanje je koliko ima onih koji su svoju profitabilnost umjesto na unaprijeđivanju procesa poslovnog upravljanja i organizacije rada kako bi se mogla povećati konkurentnost i produktivnost, godinama gradili na drugim temeljima i time ujedno ograničavali potencijal rasta hrvatske ekonomije. Dražava, pak, mora napokon provesti reformu javne uprave.

(HGK)

Hrvatska gospodarska komora (HGK) podsjetimo, u analizi u kojoj je pratila plaće po županijama od 2008. do 2016. godine, a koju smo također razmatrali, upozorila je da plaće u Hrvatskoj obilježava znatna razlika u njihovoj visini po regijama što za sobom povlači i razlike u životnom standardu stanovništva u pojedinim područjima te u određenoj mjeri rezultira pritiskom na dinamiziranje procesa unutarnjih i vanjskih migracija. 

Da osim prosjeka, moramo voditi računa i o distribuciji plaća, za Vijesti.hr ranije je upozorio Darko Šeperić, izvršni tajnik za projekte, edukaciju i europska pitanja SSSH-a: ''U Hrvatskoj trenutno više od 70 posto zaposlenih prima plaću manju od prosječne. Dostići prosjek od 1.000 eura, što bi značilo oko 20 posto više nego sada, pri sadašnjoj distribuciji plaća, još bi uvijek ostavilo ogroman broj zaposlenih s plaćama od kojih se teško može normalno živjeti".

(Patrik Macek/PIXSELL)

No male plaće u Hrvatskoj ne proizlaze samo iz nejednake distribucije, već govore i o sistemskom karakteru naše ekonomije'', također je za Vijesti.hr već upozoravao ekonomski analitičar Domagoj Mihaljević: ''Hrvatska ekonomija se godinama i desetljećima zasniva primarno na jeftinoj radnoj snazi. To je bila i do danas je ostala njezina konkurentska prednost, iako to uopće nije prednost. Političke opcije nikada nisu imale niti imaju razvojnu i industrijsku strategiju. Da bi plaće bile veće, mora se mijenjati struktura i moraju se poticati tehnološki napredna poduzeća čiji proizvodi imaju visoku dodanu vrijednost. To znači izgrađivati veze između poduzeća, tržišta i kupaca''.

''Nedostatak kvalitetne industrijske (strukturne) politike čiji je cilj povećanje dodane vrijednosti u postojećim industrijama i razvijanje proizvoda i industrija s većom dodanom vrijednošću'', istaknuo je bio za Vijesti.hr i ekonomski analitičar Ljubo Jurčić kao ključni problem plaća u Hrvatskoj. Naime, ''iz veće dodane vrijednosti dolaze veći profiti, veći prihodi država i veće plaće''. 

(RTL)

''Naše su plaće odraz razine naše gospodarske (ne)razvijenosti. Ako je naš BDP po stanovniku nominalno u 2014. godini bio oko 11.500 eura, u Sloveniji gotovo 18.000 eura, a u Njemačkoj više od 35.000 eura, onda bi trebalo biti uglavnom jasno da nam plaće nikako ne mogu biti kao slovenske, a pogotovo ne kao njemačke'', podcrtao je već za Vijesti.hr istraživač Predrag Bejaković s Instituta za javne financije.

Kad je pak riječ o često spominjanoj minimalnoj plaći, Šeperić je podsjetio da se, ''iako je minimalna plaća važan instrument u borbi protiv siromaštva, njezini učinci ne smiju ni precijenjivati. Nigdje u svijetu minimalna plaća nije instrument koji osigurava pristojnu plaću, nego samo najniži zaštitni minimum. Pristojne plaće osiguravaju se prije svega kolektivnim pregovorima i dobro razrađenim tarifnim sustavima koji postavljaju standarde za različite razine složenosti poslova.''

Naposljetku, koliko god bilo teško, ljudi ne žele bilo kakav posao i samo bolju plaću, nego bolji posao i bolju plaću te sigurno radno mjesto, zaštitu zdravlja, primjereno radno vrijeme, mogućnost učenja i napredovanja, kao i ostvarivanja glasa radnika i radnica na radnom mjestu. A na tom polju Hrvatska, premda ne samo ona, ima još jako puno posla koji zahtijeva suradnju i shvaćanje da svoje uloge moraju odigrati i država i poslodavci te sindikati, odnosno radnici. 

Najgledaniji video

Izdvojeno

  • Boks: Wilder vs. Breazeale
    uživo iz Brooklyna Spektakularni boksački meč Wilder vs Breazeale noćas u 3 sata na RTL-u!

    Reprizu meča možete pogledati sutra u 13:40 na RTL-u

  • RTL Danas
    RTL Danas

  • Vezani članci

    Čitaj, prati i komentiraj naše priče i putem mobilne aplikacije te na našoj Facebook stranici Vijesti.hr!

    Reci što misliš!