Novosti / Hrvatska

KLIMATSKE PROMJENE - BORBA ZA BUDUĆNOST

'I negdje u Zagrebu, Sisku, Rijeci ili Šibeniku u klupama sjedi jedna Greta Thunberg'

'I negdje u Zagrebu, Sisku, Rijeci ili Šibeniku u klupama sjedi jedna Greta Thunberg'
AP Images

Klimatski kolaps kuca i na vrata Hrvatske, no dok diljem svijeta mladi zahtijevaju promjenu, od naših glasa gotovo da i nema. Ili?

''Promjena dolazi, sviđalo se to vama ili ne. Prava moć pripada ljudima'' - ključna je poruka kojom je Greta Thunberg, 16-godišnja djevojčica iz Švedske, završila govor pred svjetskim liderima prošle godine na samitu Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama COP24 u Poljskoj, a zapažen je i njezin nastup na Svjetskom forumu u Davosu. 

Tjednima prije toga Greta je već prosvjedovala svakog petka ispred švedskog parlamenta kako bi pozvala lidere da se uhvate u koštac s klimatskim promjenama. Tjednima nakon toga Greta petkom uspijeva diljem svijeta izvući s nastave tisuće svojih vršnjakinja i vršnjaka na ulice kako bi zahtijevali od odraslih da poduzmu akciju protiv klimatskih promjena, uključujući sistemski prelazak na čistije izvore energije kao što su vjetar i solarna energija.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Greta, koja bez ustručavanja govori i o svom Aspergerovom sindromu, izazvala je mnoge reakcije, uključujući i one negativne - od strane nekih političara i gospodarstvenika koji se opiru promjenama, ali i dijela šire javnosti koji je sumnjičav prema njezinu djelovanju zbog njezine mladosti. No tko će ako ne mladi i kada ako ne sada? 

''To je glas budućih generacija koje su osvijestile da se uvjeti za njihov kvalitetan život kao i zdravlje ukupne planete nepovratno mijenjaju i da se jednostavno moraju umiješati'', istaknuo je za Vijesti.hr sociolog i izvršni direktor Instituta za političku ekologiju Vedran Horvat.

No dok se prosvjedi školaraca masovno šire srednjom i zapadnom Europom, u Hrvatskoj, a i nešto šire, odaziva nema. Doduše, do 15 ožujka za kad je zakazan 'svjetski prosvjed' možda se nešto i na ovom području pomakne. No ako se to i ne dogodi, teško da su mladi oni kojima bismo to smjeli zamjeriti s obzirom na to da velika većina odraslih sama ništa ne radi po pitanju klimatskih promjena. A valja imati na umu i da u Europi postoji važan preduvjet zašto su mladi tako osviješteno i hrabro istupili.


''Greta Thunberg je jedno od utjelovljenja mladog i svjesnog glasa, no ne treba zaboraviti da i negdje u Zagrebu, Sisku, Rijeci ili Šibeniku u klupama sjedi jedna takva Greta'', uvjeren je Horvat, koji objašnjava i zašto je do prosvjeda ipak prvo došlo u Zapadnoj Europi: ''Djelomično se to može pripisati i tamošnjim obrazovnim sustavima koji ta pitanja sustavno adresira, kao i dugogodišnjim tradicijama građanskog prosvjedovanja u slučaju kada sustav zakaže. S druge strane, zemlje Istočne Europe, a Hrvatska tu nije izdvojeni slučaj, i dalje su one čije su ekonomije jako usko vezane uz fosilna goriva i čija ekonomska aktivnost je karbonski intenzivna. U takvom kontekstu, gdje se i javne politike definiraju na način da održavaju ili tek kozmetički ispravljaju 'business as usual' koji i nadalje ignorira problem, neposlušnost koju pokazuju buduće generacije trenutno je jedini način artikulacije tog glasa''.

Obrazovni sustav i edukaciju o okolišnim temama kao značajan faktor koji u Hrvatskoj nedostaje, za razliku od Švedske i Belgije, istaknula je za Vijesti.hr i Marija Mileta iz Zelene akcije, ali upozorila i na naš dublji problem: ''Konstantno ugnjetavanje kritičkog razmišljanja kako u školskom sustavu, tako i van njega. Prošle je godine Hrvatska u izvješću Svjetskog gospodarskog foruma smještena na dno svijeta po učenju kritičkog mišljenja''.

Karta prosvjeda za klimu u Europi #ClimateStrike #FridaysForFuture

''Nadam se da ostaci ostataka kritičkog mišljenja u srednjoškolskom sustavu, pogotovo na strani učiteljica i učitelja neće zakazati i da će se i oni pridružiti učenicama i učenicima'', vjeruje Horvat, koji podsjeća i da u Hrvatskoj postoje deseci ekoškola koja na neki način kod djece razvijaju osjećaj odgovornosti prema planeti i prema budućim generacijama: ''Utoliko vremena još ima da se i naše srednjoškolke i srednjoškolci pridruže tim prosvjedima''.

Sličnu nadu gaji i Mileta te podsjeća da Zelena akcija, kao i mnoge druge organizacije, rade dugi niz godina kako bi javnost uvidjela da su klimatske promjene jedna od najvećih kriza današnjice: ''Možemo biti ponosni da nove generacije nastavljaju jednakom snagom i da ih svijet sluša. Upravo je zato sada pravi trenutak za jačanje pritiska na vlade kako bi proveli prave sustavne promjene koje će omogućiti bolji život ljudima i ublažiti teške posljedice klimatskih promjena''.

No teško se oteti dojmu da je u Hrvatskoj svijest u državi i društvu, među političarima, ali i građanima, o problemu klimatskih promjena i potrebi klimatske prilagodbe prilično niska, a ni mediji se baš nisu pretrgli osvijestiti da je pitanje klimatskih promjena jedno od ključnih društveno-političkih pitanja.

Vedran Horvat, sociolog i izvršni direktor Instituta za političku ekologiju (Sandra Simunovic/PIXSELL)

''Svijest o problemu klimatskih promjena u Hrvatskoj se kod donositelja odluka razvija izuzetno sporo, a još su sporiji i koraci kojima se Hrvatska pridružuje skupu razvijenih europskih zemalja sa progresivnim klimatskim politikama. Tu vrijedi dojam da se osluškuje smjer kojim koračaju veće i snažnije ekonomije kojima se Hrvatska nastoji prilagoditi. No i to je u velikoj mjeri tek djelomično točno. S jedne strane zemlje poput Njemačke u dobroj su mjeri, iako i dalje nepotpuno, provele svoju ekološku tranziciju koja je značajno dekarbonizirala npr. energetski sektor pa ostaje pitanje zašto u tom slučaju Hrvatska ne slijedi primjer Njemačke'', kaže Horvat.

Naravno, ostaju i dalje veliki izazovi vezani uz npr. transport ili poljoprivredu, dodaje, ali ''s druge strane, Hrvatska ima neke osobine da upravo zato što je zemlja s izuzetno velikim solarnim potencijalom i zato što je izgubila dosta industrije, upravo to pretvori u svoju komparativnu prednost i napravi paradigmatski zaokret prema klimatski prijateljskom razvoju i industrijskoj politici koja ne pridonosi klimatskim promjenama. No, velik broj ljudi u domaćoj politici i ekonomiji i dalje snivaju snove o beskonačnom rastu uz koje vežu naš prosperitet i često daju besramna obećanja. Međutim, ta su vremena prošla i što prije shvatimo da se pitanje dobrog života ne veže uz stalni rast BDP-a to ćemo ranije biti u prilici da se konsolidiramo kao društvo u novim okolnostima''.
Marija Mileta, Zelena akcija (Marko Prpic/PIXSELL)

Mileta smatra da tema klimatskih promjena postaje poprilično mainstream i u Hrvatskoj, ali da je stvarna kolektivna svijest kod građana i građanki da se problem tiče i njih niska: ''Vjerojatno je tu posrijedi mnogo faktora - od brige za egzistencijalna pitanja poput pronalaska posla, neimaštine, itd. do društvenih problema i manjka kvalitetne edukacije o takvim temama. Što se tiče političara i političarki, očigledno je da imaju nekakvu svijest o problemu s obzirom na to da je Vlada ratificirala Pariški sporazum. No politička volja za implementaciju i prave promjene je sasvim druga priča''.

Prosvjed za klimu Fotogalerija

Teško je zapravo reći da je ijedna Vlada dosad bila ozbiljna po pitanju klimatskih promjena jer se to nije vidjelo ni u njihovim programima niti u politikama, upozorava Mileta i dodaje da je isto i s aktualnom Vladom ''koja gura sve više projekata fosilnih goriva poput LNG terminala na Krku, novih istraživanja nafte i plina u kontinentalnoj Hrvatskoj, produljenja rada stare termoelektrane na ugljen Plomin 1 i slično, a istodobno ne radi ni približno dovoljno po pitanju razvoja obnovljivih izvora energije, prvenstveno solara i vjetra''.

Kao primjer navodi i ''sve silne strategije poput Strategije niskougljičnog razvoja i Strategije prilagodbe na klimatske promjene koje do sada nisu usvojene, već su samo nestale. Tu nikako ne smijemo zaboraviti da fosilna industrija i dalje ima ogroman utjecaj na kreiranje politika i zakona, dok istodobno nastoje prikazati određene energente - primjerice plin - i tehnologije kao čiste i zelene, što ne može biti dalje od istine te će samo usporiti tranziciju na niskougljično gospodarstvo i pogoršati posljedice klimatskih promjena. Dakle, ono što koči prave i korjenite promjene jest mala ili nikakva politička volja i utjecaj fosilne industrije na donositelje odluka''.


Što se tiče medija, ''kroz njih je bilo dugo poprilično teško doprijeti do šire javnosti, a i sada iako se sve više piše o klimatskim promjenama, u većini medija fali dubljih analiza, propitivanje štetnih odluka Vlade RH i općenito nekakvo konzistentno praćenje teme. Razumljivo je da su klimatske promjene vrlo kompleksna tema, ali je vrijeme da se počnu shvaćati i prikazivati kao jedno od ključnih društveno-političkih pitanja u Hrvatskoj jer se problem tiče apsolutno svih. Bolje rečeno, trebalo bi se shvaćati kao kriza'', napominje Mileta.

Jer klimatske promjene već se događaju i kod nas ih itekako već osjećamo, a to se posebno vidi u sve većim vremenskim ekstremima i njihovim naglim izmjenama, objašnjava: ''Primjerice, prema statistikama je 2017. godine u Hrvatskoj zabilježeno 3.000 požara više nego 2016. godine. U isto vrijeme je u nekim područjima bilo katastrofalnih poplava. Dodatno, svaka godina u posljednje vrijeme bilježi rekordne razine porasta temperature. Tu treba naglasiti kako su klimatske promjene vezane i uz zdravstvene probleme, a posljedično i troškove, što se vrlo malo, ako i uopće kod nas adresira''.

Prosvjed za klimu (AP Photo/Geert Vanden Wijngaert)

''Što se tiče prilagodbe, istovremeno treba raditi i na ublažavanju posljedica kao i transformaciji postojećeg sustava i to uključuje sve sektore, a ne samo energetski; dakle promet, poljoprivredu, mesnu industriju, itd. Možemo pojedinačno primjenjivati promjene u vlastitim životima, i trebamo jer pridonosi rješavanju problema, no samo po sebi to nije dovoljno dok god postoji industrija fosilnih goriva i sustav koji joj omogućuje da eksploatira resurse i cijele zajednice'', ističe Mileta.

Horvat dodaje je kao i u mnogočemu kod nas, i ovdje slučaj da se rješavanju problema pristupa u zadnji tren jer u našim politikama trajno izostaje planska i preventivna dimenzija: ''Unazad desetljeća-dva, u uskom krugu donositelja odluka u Hrvatskoj zaista raste svijest o tome da je potrebno dekarbonizirati našu ekonomiju i odvojiti ekonomski rast od CO2 emisija. Međutim, i dalje se radi o premalom broju ljudi koji očito takav zaokret unutar institucija ne mogu sami proizvesti, za to im treba masovna javna podrška i zahtjevi koji bi došli 'odozdo'. Ne samo od srednjoškolaca, nego i od seljaka, i od ribara, i od turističkih radnika, od svih koji shvaćaju da se uvjeti i kvaliteta života nepovratno mijenjaju i da nećemo biti u mogućnost reproducirati bez štete postojeće modalitete potrošnje i proizvodnje''.

Prosvjed za klimu (AP Photo/Geert Vanden Wijngaert)

''Za to uvijek možemo ''kriviti'' nedostatak edukacije jer tu transformaciju moraju pokrenuti koji su spremni promijeniti neka od svojih shvaćanja ili oni koji su u svom stručnom i znanstvenom radu shvatili da se mora stvoriti nova ekonomija koja nas može držati ispod 1.5 stupnja zagrijavanja. Dok se to ne dogodi, a vremena nema puno, i dalje ćemo vidjeti samo institucionalni nemar koji na pitanje klimatskih promjena gleda kao prepreku ili nametnutu obavezu'', ističe.

''Ne zaboravimo, klimatske promjene su manifestacija devastiraćeg utjecaja ekonomije orijentirane na rast i na beskonačno te često bezobzirno iskorištavanje prirodnih resursa, bez brige za buduće generacije'', upozorava Horvat i poručuje: ''Donositelji odluka u Hrvatskoj moraju odmah početi razmišljati na koji način će se industrija, poljoprivreda, energetika i turizam kao neki od vitalnih sektora prilagoditi klimatskim promjenama, i na kraju krajeva, kako će 'običan čovjek' na nekom dalmatinskom otoku, Istri ili istočnoj Slavoniji ostvariti dobar život u tim uvjetima''.

Najgledaniji video

Izdvojeno

  • Urnebesna fotka Doris Pinčić Rogoznica nasmijala fanove: 'Tko je za vožnjicu?'
    NA INSTAGRAMU Urnebesna fotka Doris Pinčić Rogoznica nasmijala fanove: 'Tko je za vožnjicu?'

    "Ja sam za vožnju", komentirali su neki fanovi

  • COVER - RTL Direkt
    RTL Direkt

  • Vezani članci

    Čitaj, prati i komentiraj naše priče i putem mobilne aplikacije te na našoj Facebook stranici Vijesti.hr!

    Reci što misliš!