Novosti / Hrvatska

UDRUGE PACIJENATA

'HZZO želi ograničiti dostupnost lijekova i liječenja pacijentima u Hrvatskoj'

'HZZO želi ograničiti dostupnost lijekova i liječenja pacijentima u Hrvatskoj'
Thinkstock

Želimo jasne, transparente procedure i sigurnost u dostupnost lijekova i liječenja, poručile su udruge pacijenata


Zabrinute zbog ograničenja koja se pokušavaju nametnuti novim Pravilnikom, a vezano uz stavljanje lijekova na listu HZZO-a, osobito inovativnih lijekova i proširenja indikacija pojedinih lijekova, udruge pacijenata organizirane u akciji 'Ništa o nama bez nas' organizirale su povodom 11. veljače, Svjetskog dana bolesnika, konferenciju za medije. 

Izvijestil su da je završilo e-savjetovanje vezano uz prijedlog Pravilnika o mjerilima za stavljanje lijekova na listu lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje kao i načinu utvrđivanja cijena lijekova koje će plaćati Zavod te načinu izvještavanja o njima, a o kojem su svoje mišljenje dale i udruge pacijenata koje smatraju da pravilnik donosi niz problema.

''Deklarativna namjera Pravilnika je propisati provođenje dolaska lijekova na listu HZZO-a u skladu s Direktivom Vijeća 89/105/EEZ, od 21. prosinca 1988., o transparentnim mjerilima kojima se utvrđuje određivanje cijena lijekova za ljudsku uporabu i njihovo uvrštenje u nacionalne sustave zdravstvenog osiguranja. Međutim, kriteriji koji se navode u prijedlogu Pravilnika nisu ni izbliza unaprijed poznati, objektivni i provjerljivi, kao što to propisuje spomenuta Direktiva'', upozorilo je niz udruga pacijenata.

Zabrinutost odredbama predloženog Pravilnika okupila je je Zagrebačko dijabetičko društvo, Hrvatski savez dijabetičkih udruga, Remisija, Društvo psorijatičara Hrvatske, Hrvatska udruga za ulcerozni kolitis i Crohnovu bolest, Nismo same, Krijesnica, Savez društava multiple skleroze Hrvatske, MijelomCRO, SVE za NJU, Europa Donna Hrvatska, DEBRA, Hrvatska udruga leukemija i limfomi, Dravet sindrom Hrvatska i Koalicija udruga u zdravstvu.

Neke od potencijalnih opasnosti koje donosi Pravilnik su, napominju:

• destimuliranje nositelja odobrenja za stavljanje inovativnih lijekova na listu HZZO-a,
• destimulacija širenja indikacija za primjenu pojedinih lijekova,
• netransparentan proces promjene statusa pojedinog lijeka i prelazak s jedne liste na drugu,
• mogućnost ukidanja osnovne (besplatne) liste lijekova i uvođenje sudjelovanja građana za sve lijekove, bez definiranog najvišeg iznosa sudjelovanja.


Tvrde i da su ''vrlo nejasno opisani i nedefinirani i procesi donošenja odluka, kao i odgovorne ustanove i tijela za donošenje tih odluka. Dokument HZZO-u ostavlja prostor za donošenje proizvoljnih odluka kojima u bilo kojem trenutku mogu mijenjati razinu dostupnosti lijekova i liječenja, a sve navedeno potencijalno značajno može ugroziti dostupnost lijekova i liječenja građanima Republike Hrvatske''.
 
Manja Prašek, predsjednica Zagrebačkog dijabetičkog društva, istaknula je da je ''jedna od glavnih aktivnosti Zagrebačkog dijabetičkog društva u prošloj godini bila u kontinuirana korespondencija sa Zavodom, pri čemu smo uglavnom isticali nepravilnosti koje se događaju i koje će kao posljedicu ugroziti osiguranike Zavoda, osobe sa šećernom bolesti, a samom Zavodu u konačnici donijeti još veće novčane izdatke''.

''Prijedlogom ovog Pravilnika očito se želi favorizirati kratkoročne usmjerenosti na samo jedan segment troškova (troškovi lijekova, bez ostalih troškova zdravstvene zaštite i liječenja općenito) umjesto dugoročne usmjerenosti na ishode liječenja. Tako se nastavlja uobičajena praksa kojom se troškovi za lijekove gledaju odvojeno od sveukupnih troškova liječenja, umjesto da se oboljelog i njegove potrebe za zdravstvenom zaštitom kao i troškove prati u tom smislu kroz cijeli zdravstveni sustav'', istaknula je Prašek.

Predsjednik udruge Remisija Nenad Horvat zorno je objasnio kako ovakav prijedlog Pravilnika predlaže ograničavanje prava pacijenata protivno čl.2 Zakona o zaštiti prava pacijenata: "Opasna je potencijalna mogućnost da oboljeli ostane bez lijeka u određenom momentu, ili da mu se zbog odluke HZZO-a promijeni propisani lijek, jer lijek koji je do tada primao više neće biti dostupan. Pravilnik predmnijeva i ukidanje autonomije liječnika pri propisivanju terapije, jer ih ograničava na lijek koji i nije najbolja opcija za pacijenta''.

''Primjenom ovakvog Pravilnika može doći do diskriminacija temeljem socioekonomskih razlika jer će se pacijenti potencijalnim uvođenjem doplate lijekova podijeliti na one koji mogu i one koji ne mogu platiti svoje liječenje. Kao pravnik, u cijelom sam prijedlogu Pravilnika uočio previše prava na diskrecijske ocjene, nedefinirane termine i mogućnosti ekstenzivnih tumačenja, bez definirane obveze konkretnih tijela i ustanova za donošenje i primjenu odluka. Sve uštede koje bi HZZO na ovaj način ostvario, bile bi vidljive samo kratkoročno, a potencijalno mogu dovesti do nemjerljivo većih troškova za zdravstveni sustav i društvo u cjelini'', upozorio je Horvat.
 
U ime udruge Nismo same, predsjednica Ivana Kalogjera podsjetila je da cijeli svijet govori o personaliziranom liječenju onkoloških bolesnika: ''O tome je 4. veljače, na Svjetski dan borbe protiv raka, govorio i prof. dr. Stjepko Pleština, član Povjerenstva za izradu i praćenje Nacionalnog plana protiv raka. Istom prigodom ministar zdravstva najavio je kako će borba protiv raka biti prioritet Vlade RH u 2019. godini. I onda imamo HZZO koji predlaže Pravilnik koji će znatno ograničiti uvođenje inovativnih lijekova na listu HZZO-a, kao i proširivanje indikacija za postojeće lijekove''.

''Znači, s jedne strane imamo vlast koja se kune u brigu za onkološke pacijente kao svoj prioritet, a s druge strane ta ista vlast predlaže propise koji će oboljelima onemogućiti moderne vrste liječenje koje svuda u svijetu jamče duže preživljenje i bolju kvalitetu života. Nije li to u najmanju ruku licemjerno?“ - zapitala je Kalogjera.
  
“Iako multipli mijelom, rak krvi, najčešće pogađa stariju populaciju među oboljelima je sve više mlađih, radno sposobnih osoba. Stoga je važno unaprijediti ishode liječenja i kvalitetu života oboljelih, a to je moguće upravo uz nove generacije lijekova. Oboljeli u Hrvatskoj liječe se 10 godina starim terapijama, dok u većini zemalja EU, pa tako i Sloveniji, pacijenti imaju pristup najnovijim lijekovima koji izravno udvostručuju stopu preživljenja. Nadamo se da će čelni ljudi zdravstvenog sustava, kojima smo se obratili, shvatiti važnost situacije i potrebe za promjenom strategije u liječenju multiplog mijeloma te hrvatskim liječnicima omogućiti da odaberu najbolju postojeću terapiju za pacijenta. Ta bolest ne utječe samo na pacijente, već i na njihove obitelji i skrbnike, što je teret koji je moguće olakšati“, zaključila je Ana Tudor, tajnica udruge Mijelom CRO.
 
Zabrinutost osoba oboljelih od rijetkih bolesti i njihovih obitelji iskazala je i Vlasta Zmazek, predsjednica udruge DEBRA Hrvatska, koja je rekla: "Lijekovi za liječenje simptoma rijetkim bolesti vrlo često spadaju u skupine inovativnih i posebno skupih lijekova, odnosno zasebne skupine 'orphan' lijekova. Prijedlog Pravilnika nije jasno definirao dolazak 'orphan' lijekova na listu HZZO-a te se ograničavanjem dostupnosti dolaska inovativnih lijekova i proširenja indikacija lijekova na listi HZZO-a izravno ograničava dostupnost liječenja djeci i osobama oboljelima od rijetkim bolesti. Ublažavanje simptoma bolesti i potencijalni smrtni ishodi oboljelih od rijetkih bolesti ovise isključivo o inovativnim lijekovima i liječenjima koji njima i njihovim obiteljima pružaju nadu u poboljšanu kvalitetu života"
 
Ivica Belina, predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu na kraju konferencije za medije kazao je da razumiju namjeru predlagatelja Pravilnika da proces dolaska na liste lijekova bude transparentan i uređen i da se želi spriječiti da se na dolazak lijekova na listu utječe prosvjedima i političkim odlukama: ''Međutim, ovakvim Pravilnikom, koji je očito usmjeren isključivo na smanjenje troškova za HZZO i koji je u mnogim segmentima nedorečen i nedefiniran, te ostavlja široki spektar diskrecijskih odluka Povjerenstvu za lijekove HZZO-a, postići će se upravo suprotan efekt i možemo očekivati česte prosvjede skupina pacijenata kojima liječenje neće biti dostupno, po već viđenom receptu''.

''Otvara to i prostor za različite manipulacije udrugama pacijenata i grupacijama pacijenata i općom javnosti. Mi, udruge pacijenata ne želimo takvu situaciju. Mi želimo jasne, transparente procedure i sigurnost u dostupnost lijekova i liječenja, te zdravstvene zaštite svim građanima RH. To nam jamči Ustav i za pravo na liječenje ne želimo se boriti na ulicama'', zaključio je Belina.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Najgledaniji video

Izdvojeno

  • Filip Hrgović
    Uživo iz Washingtona! Prijenos boksačkog meča Hrgović vs. Corbin večeras na RTL-u!

    Budite uz hrvatskog najboljeg boksača Filipa Hrgovića u borbi za naslov prvaka svijeta!

  • RTL Danas
    RTL Danas

  • Vezani članci

    Čitaj, prati i komentiraj naše priče i putem mobilne aplikacije te na našoj Facebook stranici Vijesti.hr!

    Reci što misliš!