Novosti / Hrvatska

Ivan Turudić za RTL

'Da okrivljenik mora biti na izricanju presude stvari bi bile puno gore, presude nikada ne bi bile objavljene'

Gostujući u emisiji RTL Danas predsjednik Županijskog suda u Zagrebu kazao je kako nužan novi zakon

Drastične izmjene Zakona o kaznenom postupku zagovaraju mnogi unutar struke, među njima je i Ivan Turudić, predsjednik zagrebačkog Županijskog suda koji je komentirao sve popularniji način suočavanja s pravosuđem - bijeg.

Komentirajući činjenicu kako Zakon sada ne predviđa da okrivljenik mora biti na izricanju presude, Turudić je kazao kako bi stvari bile puno drugačije da Zakon upravo to definira.

"Stvari bi se u tom slučaju promijenile još na gore. Tada presuda nikada ne bi bila objavljena, a hrvatski Ustav kaže da se presuda javno objavljuje, a ona ne bi mogla biti objavljena u slučaju nužne prisutnosti okrivljenika i postupak bi zapravo stajao. To ne bi išlo na ruke pravdi već bi išlo na ruku onima koji bježe od pravde", kazao je Turudić.

Situacija u Europi potpuno drugačija

Komentirajući primjere drugih zemalja Europe, Turudić je kazao kako takvih primjera vani nema - da okrivljenici ne dolaze na rasprave i objavu presuda.

Je li problem i u tome što se na redovnoj bazi presude odgađaju za nekoliko dana u odnosu na završne riječi?

"Možda bi se tu moglo nešto promijeniti, možda bi se tako spriječili neki od pokušaja bijega. Možda bi to bilo dobro", rekao je Turudić.

Komentirajući slučaj puštanja na slobodu Darka Kovačevića Daruvarca, koji je po izricanju nepravomoćne presude, kojom je osuđen na pet godina zatvora, pušten na slobodu, bez izrečenih mjera opreze, Turudić je kazao kako Zakon o kaznanom postupku kaže da je viši sud, kad odlučuje o žalbi, dužan vratiti cijeli spis u roku od tri mjeseca.

"Taj rok je instruktivni. To znači da, ako se uvidi da nema nikakvih posljedica, a siguran sam da je to takav predmet u kojem će se taj rok od tri mjeseca zasigurno ispoštivati", dodao je te kazao kako je teško, u ovom trenutku, komentirati taj slučaj. Treba pričekati što će reći žalbeni sud, Županijski sud u Zadru, a dodaje i kako treba napomenuti da je u Zakonu o kaznenom postupku izrijekom navedeno da za obligatorni istražni zatvor ne vrijede maksimalni rokovi.

"Međutim, 2016. godine je Vrhovni sud, koji na to ima pravo i koji je obligatorni za sve niže sudove, donio pravno shvaćanje da obligatorni zakon isto tako podlježe maksimalnim rokovima za trajanje pritvora. Da nema te odluke, pritvor bi mogao trajati duže. U ovom slučaju, sada važe rokovi za maksimalno trajanje istražnog zatvora. Ali u Zakonu, za obligatorni istražni zatvor rokovi ne traju već je odluka Vrhovnog suda promijenila tu primjenu Zakona", pojasnio je Turudić.

Brine li hrvatsko pravosuđe više o okrivljenicima nego o žrtvama?

Na pitanje brine li hrvatsko pravosuđe više o okrivljenicima nego o žrtvama Turudić kaže kako bi on trebao jednako vrijediti za sve.

"Percepcija je gadna stvar i nije dobro što pravosuđe ima takvu percepciju. Neću zabiti glavu u pijesak pa reći da mi sami nismo doprinijeli tome, ali uvijek postoje razlozi za i protiv", kazao je Turudić.

Napomenuo je kako je europski trend da se osnažuju prava okrivljenika i žrtve koja će biti sve veća i veća. "Kazna ne smije biti odmazda. U Skandinaviji, primjerice, kazne su bitno blaže nego kod nas, u zatvorima su hotelski uvjeti, a ipak je stopa kriminaliteta manja nego u nekim zemljama u kojima se izriču drakonske kazne za blaža kaznena djela", kazao je.

Potreban je potpuno novi Zakon

Predsjednik zagrebačkog Županijskog suda se otvoreno zalaže za potpuno novi Zakon o kaznenom postupku. Objašnjava kako je bolje da bude nekih izmjena kojima će se stanje popraviti nego da se eliminiraju 'uska grla koja sada postoje'.

"Neke izmjene se mogu napraviti u relativno kratkom roku, no ja već kao papagaj godinama ponavljam, da je većina stručne javnosti stala uz taj zahtjev da se mora donijeti u potpunosti novi zakon o kaznenom postupku", rekao je.

Komentirajući najveću boljku sudstva Turudić kaže da je to  predugo trajanje kaznenih postupaka, ali i ostalih postupaka pred sudovima. "2018. je godine riječeno 50.000 predmeta više nego 2017. godine. Broj nerješenih predmeta je s 550 smanjen na 500 to u kontekstu ovog predmeta javnosti ništa neće znači", zaključio je Turudić.

Najgledaniji video

Izdvojeno

Vezani članci

Čitaj, prati i komentiraj naše priče i putem mobilne aplikacije te na našoj Facebook stranici Vijesti.hr!

Reci što misliš!