Novosti / Hrvatska

MREŽA JAVNIH ČESMI

Besplatna voda u centru Zagreba? 'S Manduševca bi se ponovno moglo piti već od ljeta 2020.'

Besplatna voda u centru Zagreba? 'S Manduševca bi se ponovno moglo piti već od ljeta 2020.'
Grgur Zucko/PIXSELL

Priča o vodi u Zagrebu zahvaća i bitno šire od one koja je za piće, vodotoci su presudno utjecali na urbanizam grada

Pristup besplatnoj pitkoj vodi u javnom prostoru predstavlja komunalni, javnozdravstveni i cvilizacijski standard. Stoga volonterska građanska platforma 1POSTOZAGRAD već godinama zagovara ideju da Zagreb dobije novu mrežu javnih česmi. Ključna je karika Manduševac, ističu, kojemu treba vratiti njegovu stoljetnu funkciju kao mjestu s mogućnošću konzumacije besplatne pitke vode.

Dobra je prilika u ovom kontekstu podsjetiti i na izvještaj 'Naša voda: Analiza upravljanja vodnim uslugama u Hrvatskoj', koji je, između ostalog, pokazao da se vodnim uslugama u Hrvatskoj upravlja neučinkovito, klijentelistički i ponekad koruptivno, a elementi participativnog upravljanja nisu prisutni. Istovremeno, Hrvatska je 12. zemlja na svijetu po potrošnji flaširane vode (Međunarodno udruženje proizvođača flaširane vode (IBWA), 2014.) unatoč činjenici da je 85 posto stanovništva pokriveno zdravstveno ispravnom i kvalitetnom vodom iz vodoopskrbnog sustava, upozorava u svojoj analizi 'Poruka u boci' Institut za političku ekologiju (IPE).

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Zagreb, kao što smo već upozoravali, ima ogroman problem s dotrajalošću vodovodne mreže i enormnim gubicima koje generira, a posljedično i većim računima pa bi ulaganja u takve velike infrastrukturne zahvate svakako trebala biti prioritet. Također, važno je imati na umu povezanost koja postoji između punktova s besplatnom pitkom vodom u javnom prostoru te flaširanom vodom - ako znate da svaki trg ili veliki park ima punkt s besplatnom pitkom vodom, tada vodu nećete kupovati što će za posljedicu s vremenom imati i manje plastičnih boca.

Na tom je tragu, valja i na to podsjetiti, Europska komisija početkom prošle godine pokrenula izmjenu pravila o kvaliteti vode za piće kojima bi se od država članica Europske unije tražilo da poboljšaju pristup pitkoj vodi za sve građane. Između ostalog, znači to i da bi se građankama i građanima trebalo osigurati da vodu iz slavine mogu popiti i na gradskim ulicama i u javnim zgradama, kao i da u se u restoranima i drugim ugostiteljskim objektima potiče konzumacija vode iz slavine.

Mnogima je ostalo u sjećanju kako su cisterne tijekom prošlogodišnjeg dočeka hrvatske nogometne reprezentacije sa Svjetskog nogometnog prvenstva dovozile vodu na Trg bana Jelačića i u centar grada koji gotovo da i nema javne česme. Mnogi se nadaju da će se to u dogledno vrijeme promijeniti, a sluha, čini se, imaju i u gradskoj upravi.

Doček Vatrenih na Trgu bana Jelačića (PIXSELL)

Početkom veljače, naime, u zagrebačkom Gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture i prirode održan je sastanak na temu povratka stoljetne funkcije Manduševcu, a platforma je sada i službeno odaslala zamolbu za ponovljeno očitovanje Zavoda.

Podsjetimo, pokrenuta incijativa naišla je još ranije na odobravanje nadležnog Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, kao i samog gradonačelnika Milana Bandića.

Međutim, ideja nije realizirana jer je tada Zavod tvrdio da pitka voda na Manduševcu nije potrebna da bi kasnije pristanak ipak uvjetovali zahtjevom da u osmišljavanju tehničkog rješenja sudjeluje i jedini živući autor sadašnjeg oblikovanja Manduševca, arhitekt Branko Silađin. On je pristao sudjelovati u rješenju, ali pomaka ni tada nije bilo. No, čini se da promjena na čelu Zavoda donosi i još neke promjene.

Milan Bandić (Robert Anic/PIXSELL)

''Velik propust gradskih službi u vrijeme kada je Manduševac vraćen na Trg sveo je povijesnu česmu na ukrasni zdenac, bez mogućnosti konzumacije pitke vode. Tako sadašnje rješenje Manduševac zakida za njegovu primarnu, izvornu, utilitarnu, logičnu i potrebnu ulogu i to je potrebno ispraviti. Naša incijativa ide upravo u tome smjeru'', za Vijesti.hr ističe Saša Šimpraga, analitičar prostora te osnivač i voditelj platforme 1POSTOZAGRAD, koja već godinama uspješno poboljšava Zagreb nizom inicijativa. 

Podsjeća da osim stvarne svakodnevne potrebe, u prilog povratka Manduševcu njegove povijesne uloge idu čak i gradske legende: ''Od one da se onaj koji pije na Manduševcu Zagrebu uvijek vraća, do one o imenu grada i Mandi koja grabi vodu. Obje govore o Manduševcu kao mjestu na kojem se voda - pije. Kroz minimalnu sadržajnu nadogradnju i bez bitnog narušavanja postojećeg oblikovanja, takvo poboljšanje je tehnički izvedivo i prilično lako ostvarivo''.

''Uz dobru volju u Gradu, na Manduševcu bi se voda mogla ponovo piti već od ljeta 2020. godine. Time bi glavni zagrebački trg ponovo nudio mogućnost konzumacije besplatne pitke vode na autentičnoj lokaciji koja je višestruko bitna za grad'', ističe Šimpraga.

Manduševac (1POSTOZAGRAD)

Za sve koji se pitaju zašto termin 'česma', valja objasniti da je poznato kako se u zagrebačkom govoru punktove s besplatnom pitkom vodom u javnom prostoru najčešće naziva pumpama ili pipama. Međutim, iako je svaka pumpa česma, nije svaka česma pumpa i pipa je tek dio elementa česme. Termin 'česma', objašnjavaju, nije lokalno posebno uvriježen iako se radi o najpreciznijem izrazu koji je i dio standardnog jezika, a izvorno je turcizam - baš kao i riječi sapun, bubreg ili čarapa.

''Inicijativu za novu mrežu punktova s besplatnom pitkom vodom za Zagreb pokrenuli smo 2016. godine. Prvo smo uspjeli zaustaviti trend da se postojeće pumpe uklanjaju, a potom je temeljem naših prijedloga i nakon provedenih procedura, Grad već 2017. godina postavio prvih 20-ak pumpi na nekima od ključnih lokacija gdje su nedostajale. Primjerice, na Savskom nasipu gdje dnevno prođe na tisuće rekreativaca'', podsjetio je Šimpraga.

Zahvaljujući zagovaračkoj kampanji koja je u skromnim okvirima jedne potpuno volonterske incijative donekle senzibilizrala javnost i gradsku upravu za problem, za ovu godinu najavljeno je da će svaka zagrebačka gradska četvrt dobiti po nekoliko novih pumpi.


''Važan je to iskorak prema približavanju standardima razvijenijih gradova. Uspjeh je tim veći kada se uzme u obzir činjenica da Zagreb zapravo nikad nije imao sustavno posloženu mrežu javnih česmi, a to se sada postepeno ispravlja, unatoč tome što se umjesto odgovarajućih modela postavljaju zastarjele pumpe. Novi bi model trebao ispunjavati suvremene standarde, ali i biti specifičan i prepoznatljiv samo za Zagreb'', naglašava Šimpraga.

Ističe pritom da ''priča o vodi u Zagrebu zahvaća i bitno šire od one koja je za piće s obzirom na to da su vodotoci presudno utjecali i na urbanizam grada. Mnoge ulice formirane su na trasama nekadašnjih potoka. Potoci općenito premrežuju prostor između Medvednice i Save, a rijetki su ostali otvoreni i danas čine izuzetno važni dio gradske zelene infrastrukture, no odnos prema njima nije takav. Te bi koridore svakako trebalo sačuvati kao zelene oaze i dodatno aktivirati kao javne prostore''.


''Potok Črnomerec je jedan takav primjer koji u gotovo neprekinutom otvorenom toku povezuje Medvednicu sa Savom i nudi ugodnu šetnicu koja, međutim, nema ni najosnovniju komunalnu opremu. Građanske incijative poput one Spasimo potok Črnomerec, svakako imaju razvijen senzibilitet i doprinose razvoju svijesti ne samo za potok, već i sve ono što on znači i može biti za grad'', napominje Šimpraga.

''Voda nije samo javno dobro, ona je i ljudsko pravo'', podsjeća te poručuje da bi tu činjenicu trebale pratiti ''vodne politike kroz društveno odgovorno zakonodavstvo, razvoj sustava, senzibilizaciju javnosti, održivost i neposredno poboljšanje kvalitete života u gradu''.

Ljubljana (RTL)

Pogotovo kada je riječ o Hrvatskoj, koju se često uzima zdravo za gotovo kao zemlju neograničenih vodnih resursa. No ako se gleda samo obnovljive zalihe podzemne vode koje se u pravilu koriste za ljudsku potrošnju, za razliku od površinskih i vanjskih vodnih resursa, vodno bogatstvo bi trebalo koristiti racionalnije, upozorio je u svojoj analizi 'Poruka u boci' Institut za političku ekologiju (IPE). 

A kad je riječ o očuvanju vodnog bogatstva i posljedično dobrom primjeru, dovoljno je baciti pogled u jednu od susjednih metropola, u Ljubljanu gdje je upravo tamošnja izgradnja mreže javnih česmi doprinijela izgradnji svijesti o važnosti vode, a što je naposljetku rezultiralo činjenicom da je Slovenija postala prva zemlja na svijetu koja je vodu stavila u Ustav.

Izdvojeno

  • Marijana Batinić
    Na otoku sreće Marijana Batinić objavila predivnu fotografiju okupana suncem 'Duša mi je more'

    RTL-ova voditeljica oduševila je pratitelje na društvenim mrežama novom fotografijom

  • COVER - RTL Direkt
    RTL Direkt

  • Vezani članci

    Čitaj, prati i komentiraj naše priče i putem mobilne aplikacije te na našoj Facebook stranici Vijesti.hr!

    Reci što misliš!