Novosti / Hrvatska

PRORAČUN ZA 2019.

Država će više uzeti i više potrošiti: 'Vlada zna kojim pravcem treba ići'

Država će više uzeti i više potrošiti: 'Vlada zna kojim pravcem treba ići'
Patrik Macek/PIXSELL

Prihodi državnog iznosit će u 2019. godini 136,1 milijardu kuna, ili 5,5 posto više u odnosu na originalno planirani proračun za 2018.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković kazao je u petak da se rebalansom ovogodišnjeg proračuna, zahvaljujući dosadašnjim pozitivnim makroekonomskim trendovima, ne povećava razina rashoda, dok je prijedlog proračuna za 2019., koji se temelji na stopi rasta gospodarstva od 2,9 posto, racionalna i kvalitetan.

Na početku sjednice Vlade Plenković je izrazio zadovoljstvo što je Europska komisija u svojim jesenskim prognozama podigla procjenu ovogodišnje stope hrvatskog gospodarskog rasta s 2,6 na 2,8 posto, kazavši da procjene Vlade i EK konvergiraju i da je to rezultat predvidljivosti onoga što radi Vlada u zadnje dvije godine, među ostalim i držanje limita koji su definirani u Smjernicama ekonomske i fiskalne.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

"Svi pokazatelji dobri i pozitivni"

Ocijenio je da su makroekonomski trendovi u dosadašnjem dijelu godine pozitivno utjecali na kretanja proračunskih prihoda. Kako je istaknuo, u odnosu na planirano, veći su prihodi od PDV-a, doprinosa, trošarina i poreza na dohodak.

"Svi ti pokazatelji su dobri i pozitivni i zbog toga ove godine možemo predložiti rebalans proračuna koji ne povećava razinu rashoda", kazao je Plenković.

Kao bitan element istaknuo je protestirana jamstava Uljanik grupe, koji će rashodnu stranu proračuna opteretiti "i s onim što možda nismo računali".

Podsjetio je da je u prvih šest mjeseci proračun bio u suficitu za 1,6 milijardi kuna, kazavši da se taj trend i nastavio te dodao da je ministrima kazao da od svih očekuje "vrlo restriktivnu politiku u sljedećih mjesec i pol dana" kako bi do kraja godine proračun bio blizu ravnoteže.

"To je u svakom slučaju naš cilj, a uzimajući u obzir da su jamstva koja će dolaziti nama na naplatu u najvećoj mjeri jamstva koja su davale prijašnje vlade, a njih je posebno bilo od rujna pa do studenoga 2015. godine", rekao je.

Tko je najviše dobio?

Preraspodjela u okviru rebalansa ovogodišnjeg proračuna, kazao je, ide u nekoliko bitnih smjerova - na zdravstveni sektor oko 400 milijuna kuna, za Ministarstvo unutarnjih poslova zbog migracija, dio ide za politike demografske obnove, otprilike 230 milijuna kuna za indeksaciju mirovina, za kulturu, graditeljstvo, znanost, pravosuđe i regionalni razvoj.

"Čini mi se da smo s ovim rebalansom postigli ono što se u ovom trenutku moglo i što je bilo korisno", ocijenio je, dodavši da što se tiče ESA metodologije, očekuje da će proračunski manjak ove godine iznositi dvije milijarde kuna ili 0,5 posto BDP-a, odnosno točno ono što je Vlada procjenjivala.

Zamolio je ministre da, unatoč izvanrednoj situaciji u Uljanik grupi, naprave dodatne napore i nastave pozitivni trend, jer je to temelj za ostvarivanje ključnih ciljeva ekonomske politike na kontinuiranom smanjivanju udjela javnog duga u BDP-u, za koji je izrazi nadu da će usprkos Uljaniku do kraja godine biti ispod 75 posto BDP-a.

Proračunski prihodi iduće godine 136, a rashodi 140 milijardi kuna

U vezi prijedloga proračuna za 2019. kazao je da se rast gospodarstva procjenjuje na 2,9 posto, a manjak u proračunu 0,4 posto BDP-a.

Prema prijedlogu Vlade, prihodi državnog proračuna iznosit će u 2019. godini 136,1 milijardu kuna, ili 5,5 posto više u odnosu na originalno planirani proračun za 2018.

Rashodi za iduću godinu planirani su, pak, na 140,3 milijarde kuna, što je 6,9 milijardi više u odnosu na originalno planirane rashode u ovoj godini.

"Tu očekujemo da se prihoda strana proračunska bazira na rastu gospodarske aktivnosti, ali i na trećem krugu poreznog rasterećenja", rekao je Plenković.

"Rashodna strana proračuna podređena je jačanju fiskalne održivosti, želimo provesti one mjere koje su bitne za poticanje razvoja, ali i adekvatnu skrb za  za sve slojeve stanovništva. Dakle, ovaj proračun ima i svoju dimenziju društvene solidarnosti jer želimo socijalnu koheziju", ustvrdio je Plenković.

Kao i do sada, Vlada želi, kazao je premijer, obećati manje, a realizirati više. Ambicija je da kod kreditnih agencija Hrvatska dobije još bolju ocjenu i zemlju stave na razinu investicijskog rejtinga.

"Proračun je racionalan, kvalitetan, da ide za tim da ostvarimo programske prioritete, da želimo nastaviti fiskalnu konsolidaciju i poslati snažnu poruku da smo Vlada koja zna kojim pravcem treba ići, kako planirati i kako u konačnici sve proračunske rashode staviti u funkciju gospodarskog rasta i zadovoljavanja glavnih potreba države, ali i društva u cjelini", ustvrdio je Plenković.

Prikupljeno više prihoda od originalno očekivanih

Ministar financija Zdravko Marić predstavljajući prijedlog rebalansa ovogodišnjeg proračuna, prema kojem će ukupni prihodi biti povećani za 144 milijuna kuna u odnosu na originalno planirane te će iznositi 129,2 milijarde kuna, a rashodi će biti smanjeni za 1,6 milijardi kuna, na 131,7 milijardu kuna.

Marić je kazao da je situacija u vezi rebalansa slična kao lani - i ove je godine prikupljeno više prihoda od originalno očekivanih, a taj višak prihoda se neće trošiti nego se zadržava rashodovna stranu proračuna, koja se financira iz općih izvora. Kada se uključe EU pomoći, u rebalansu su ukupni rashodi smanjeni za 1,6 milijardi kuna, istaknuo je.

Dodao je i kako treba apostrofirati činjenicu da je najznačajnija promjena u rebalansu pitanje protestiranih jamstava danih Uljanik grupi. "Da tog elementa nema, u ovom trenutku bi bez problema mogli konstatirati da će i ova godina, kao i prošla, biti završena s viškom proračuna opće države", rekao je Marić, navevši kako se efekt plaćanja po protestiranim jamstava procjenjuje na minimalno 2,5 milijardi kuna do kraja godine.

Prihodi od PDV-a od 51,1 milijardu kuna

Kazao je i kako se rebalansom na poreznim prihodima planira prikupiti 2,1 milijarda kuna ili 2,7 posto više nego se originalno planiralo proračunom za 2018.. Pritom se planiraju prihodi od PDV-a od 51,1 milijardu kuna ili 3,1 posto viši, zahvaljujući pozitivnim kretanjima u gospodarstvu i povećanju raspoloživog dohotka. Prihodi od poreza na dobit bit će za 1,3 posto veći, odnosno u visini od 8,4 milijarde kuna, prihodi od doprinosa 2,6 posto veći ili ukupno 24,9 milijarde kuna, dok bi prihodi od administrativnih i upravnih pristojbi trebali biti 18,2 posto veći, na 4,4 milijarde kuna.

Što se tiče rashoda, oni su ukupno za ovu godinu rebalansom planirani na 131,7 milijardi kuna, što je smanjenje od 1,6 milijardi u odnosu na tekući plan. Smanjenje je u cijelosti ostvareno na rashodima koji se financiraju iz ostalih izvora i to iz EU sredstava i vlastitih i namjenskih prihoda.

Iz navedenih ušteda rebalansom se planiraju osigurati dodatna sredstva za mirovine u iznosu od 269,2 milijuna kuna, za ostale rashode za zaposlene 183,7 milijuna kuna (primjena kolektivnih ugovora), za doplatak za pomoć i njegu i osobnu invalidninu od 104,5 milijuna kuna, za dodatni porodiljni dopust od 92,9 milijuna kuna, za Fond za sufinanciranje EU projekata od 80,9 milijuna kuna te za plaće u ministarstvima unutarnjih poslova, demografije, vanjske i EU poslove i kulture od 63,1 milijun kuna (zbog pune primjene kolektivnih ugovora).

Ujedno jamstvena pričuva povećava se s originalno planiranih 265 milijuna kuna za 2,6 milijardi kuna, pa će ukupno iznositi 2,865 milijardi kuna uslijed očekivanog aktiviranja državnih jamstava odobrenih Uljanik grupi.

Manji deficit proračuna

Ukupni rezultat za ovu godinu je manji deficit državnog proračuna, kazao je Marić. "Imamo više prihode, jednake rashode. Međutim po pitanju europske metodologije, kada se sve skupa zbroji i stavimo u obuhvat opću državu, obzirom na situaciju s Uljanikom, projekcija ovog rebalansa je na razini originalne projekcije proračuna za ovu godinu, a to je deficit ili manjak od 2 milijarde kuna  ili ukupnih 0,5 posto BDP-a", rekao je. "Unatoč situaciji s Uljanikom i činjenici da ćemo sav taj dio prepoznati u statistici proračuna odnosno javnog duga već ove godine svakako očekujemo nastavak trenda smanjivanja udjela javnog duga u BDP-u na iznos od 74,6 posto", dodao je Marić.

Izmjene i dopune državnog proračuna za 2018. Vlada je prihvatila i uputila u Sabor.

Ministarstvu branitelja 19,5 milijuna kuna više

Ministar branitelja Tomo Medved izjavio je da će njegovo ministarstvo u idućoj godini dobiti 19,5 milijuna kuna više sredstava iz državnog proračuna, što će najviše utrošiti na izgradnju četiriju veteranskih centara.

Uoči sjednice Vlade Medved je novinarima kazao kako će njegovo ministarstvo dobiti 19,5 milijuna kuna više. Sve je u skladu s našim projekcijama, rekao je Medved dodavši kako se rast proračuna u odnosu na ovu godinu u najvećoj mjeri odnosi na izgradnju četiriju veteranskih centara u Hrvatskoj.

Ministarstvu pravosuđa više od 100 milijuna kuna više

Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković rekao jekako će njegovo ministarstvo dobiti preko 100 milijuna kuna više u državnom proračunu za 2019. godinu u odnosu na ovogodišnji, napominjući kako su već najavili povećanje osnovice sudačkih plaća za šest posto.

Uoči sjednice Vlade Bošnjaković je u izjavi novinarima podsjetio da su osnovice sudačkih plaća u razdoblju od 2012. do 2014. snižene tri i šest posto, ukupno devet, a sada će ih povećati za šest posto.

Kuščević zadovoljan

Ministar uprave Lovro Kuščević u petak je uoči sjednice Vlade, koja razmatra prijedlog državnog proračuna za iduću godinu, izrazio zadovoljstvo većim proračunskim izdvajanjima za svoj resor što će, istaknuo je, osigurati ostvarenje najavljenih projekata poput digitalizacije javne uprave.

 "Ja sam zadovoljan s prijedlogom proračuna za cijelu Hrvatsku, a što se tiče Ministarstva uprave zadovoljni smo, povećan je proračun za desetak posto. Radi se o sredstvima EU za najavljene projekte za razvoj javne uprave i digitalizacije", izjavio je Kuščević novinarima.

Ugovorena su četiri projekta, do kraja godine još dva, ukupne vrijednosti gotovo 500 milijuna kuna, a riječ je o projektima kvalitete javne uprave, kompetencije, e-pečat, e-potpis, e-pristojbe. Ti će se projekti, rekao je Kuščević, financirati s 85 posto sredstava iz europskih fondova.

Ministarstvu obrazovanja oko pola milijarde više 

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak izrazila je u petak zadovoljstvo povećanjem proračuna za obrazovanje za oko pola milijarde kuna, istaknuvši kako ta povećanja prate reformske procese poput kurikularne reforme.

"Imamo povećanje od oko pola milijarde kuna, a ta povećanja prate reformske procese, poput kurikularne reforme, poticanje onih koji su bolji i koji znaju bolje, i borbu protiv uravnilovki. U tom smislu slijedimo ono što nam je Europska komisija kazala, a to je da smo započeli ambiciozne reforme koje sada financiramo iz državnog proačuna", rekla je ministrica Divjak novinarima prije sjednice Vlade.

"Također nam je rečeno da ubuduće moramo ulagati više, što je naša zadaća za sljedeći period, jer ćemo bez tih ulaganja u znanost, istraživanje i obrazovanje ostati s pogrešne strane željezne zavjese, koja se neminovno spušta između onih koji gospodarstvo temelje na inovacijama i onih koji to rade na tradicionalni način", objašnjava Divjak.

Novinari su pitali i je li Ministarstvo znanosti i obrazovanja dobilo točno onoliko sredstava koliko je tražilo od Ministarstva financija. "Naravno da ne, nitko ne dobije od ministra Marića koliko traži. Međutim ja sam stvarno zahvalna na prepoznavanju reformskih procesa ove godine tako da imamo povećanje za projekte koji su dio nacionalnog plana reformi", rekla je ministrica.

Kada je riječ o povećanjima plaća učiteljima, Divjak je kazala kako u proračunu nema povećanja od tri posto, ali je ministarstvo "stavilo u proračun nagrađivanje onih koji već sada bolje i više rade, a za to nisu nagrađivani".

Najgledaniji video

Izdvojeno

Vezani članci

Čitaj, prati i komentiraj naše priče i putem mobilne aplikacije te na našoj Facebook stranici Vijesti.hr!

Reci što misliš!