Novosti / Hrvatska

što je dobro, a što nije

Europa iznenadila svojim izvješćem: Vijeće ističe veliki napredak hrvatskog pravosuđa

Europa iznenadila svojim izvješćem: Vijeće ističe veliki napredak hrvatskog pravosuđa
PIXSELL/Thinkstock.com

Iako se Hrvatska u prošlosti nije proslavila u sličnim izvješćima, ovog puta CEPEJ ističe napredak ili iznimni rezultat koji je ostvaren

Europska komisija za učinkovitost pravosuđa (CEPEJ) objavila je izvješće o učinkovitosti i kvaliteti pravosuđa u 45 zemalja, a među njima se nalazi i Hrvatska

Izvješće koje se inače objavljuje svake dvije godine u ovom slučaju ima 338 stranica, a sadrži usporedne podatke po brojnim kriterijima za 45 zemalja koje su poslale svoje podatke spomenutoj komisiji. Zbog velikog broja zemalja i složene procedure podaci koji su objavljeni u ovom izvješću odnose se na 2016. godinu. 

Iako se Hrvatska u prošlosti nije proslavila u sličnim izvješćima, ovog puta CEPEJ ističe napredak ili iznimni rezultat koji je Hrvatska ostvarila na brojnim poljima. Ipak, unatoč ponegdje i velikim koracima koji su ostvareni, pokazatelji učinkovitosti i dalje nisu zadovoljavajući. Osobito je zabrinjavajuć, ističe CEPEJ, udio starijih predmeta u ukupnom broju predmeta (32,8 %), što je problem koji su nastojali riješiti svi ministri do sada pa je i Dražen Bošnjaković to stavio na listu svojih prioriteta. Taj podatak treba imati na umu, ističe CEPEJ, pri vrednovanju pozitivnih pokazatelja za Hrvatsku. Što se negativnih pokazatelja tiče, CEPEJ ističe da je “alarmantna” prosječna duljina trajanja radnih sporova od 808 dana, unatoč tomu što je omjer riješenih i primljenih predmeta od 2014. povećan s 92% na 133%.

Prema izvješću, 33 zemlje primaju više parničnih nego izvanparničnih predmeta, a Hrvatska pak spada u skupinu deset zemalja koje imaju više od 70 posto izvanparničnih predmeta. 

2016. godine u Hrvatskoj je zaprimljeno 3,3 posto građanskih i trgovačkih predmeta na 100.000 stanovnika, a riješeno ih je 3,9. U 12 zemalja zaprimljeno je više predmeta iste kategorije, a u njih 10 ih je više riješeno. najviše u Rumunjskoj 6,8/6,9, Belgiji 6,4/6,6 i Rusiji 5,8/5,9. Dok recimo u Norveškoj je taj omjer 0,4 i za primljene i riješene predmete, Švedskoj 0,6, Danskoj 0,7, Nizozemskoj 0,9, Austriji 1, Njemačkoj 1,6 itd. 

Zanimljivo, samo Slovačka i Finska imaju bolji indikator CR (Clearence Rate, odnosno omjer riješenih i zaprimljenih predmeta) od naših 148 posto, i samo je još pet zemalja kojima je CR iznad 100 posto, a istodobno im je indikator 'raspoloživog vremena' DT (omjer riješenih i primljenih predmeta puta 365) ispod godine dasna ((Finska, Latvija, Portugal, Slovenija i Španjolska).

Što se tiče DT-a u slučaju Hrvatske, on je bitno smanjen, i to na 346 dana, dok je primjerice u izvješću 2010. godine on bio na 462 dana. Unatoč 'značajnom napretku', kako navodi CEPEJ, samo šest zemalja ima lošiji DT, a to su Monako, Turska, Malta, Italija, BiH i Grčka. Najmanji je u Rusiji - 42 dana, prosjek je 233 (2010. je bio 267), a medijan 192. 

Što se pak tiče izrazitog povećanja CR pokazatelja, koji je i u prethodnom izvješću bio na visokoj razini (123 posto), CEPEJ obrazlože kako je to moguće zbog metodologije kategorizacije različitih vrsta predmeta, većeg angažmana sudaca kao i izmjena obiteljskog zakonodavstva koje su dovele do smanjenja priljeva predmeta na sud. 

CR je popravljen i u slučaju drugostupanjskih građanskih i trgovačkih predmeta s negativnim rezultatima (ispod 100 posto) na 116 posto. Isti je slučaj u još 12 zemalja, a CEPEJ u izvješću ističe Hrvatsku, Italiju, Rumunjsku i Ukrajinu. I upravni sudovi bilježe značajna poboljšanja, što je očekivano nakon što smo 2012. uveli četiri upravna suda. Stopa rješavanja drugostupanjskih kaznenih predmeta od 144 % uvjerljivo je najveća, ali samo četiri zemlje imaju veći DT od naših 230 dana, piše Večernji.hr. 

Najgledaniji video

Izdvojeno

Vezani članci

Citaj, prati i komentiraj naše price i putem mobilne aplikacije te na našoj Facebook stranici Vijesti.hr!

Reci što misliš!