Novosti / Hrvatska

Hrvatska na začelju EU-a

Crna statistika: prometne nesreće uzrokuju više smrti od ratova i terorističkih napada zajedno

Prometne nesreće uzrokuju više stradavanja nego svi ratovi i teroristički napadi zajedno. U Hrvatskoj se smrtnost na cestama smanjuje, ali i dalje ne možemo biti zadovoljni

Svake godine najviše života gubi se u prometu, no svijest o opasnosti i stradavanju u prometu kod Hrvata je vrlo niska. Prije nekoliko godina donesen je novi Nacionalni program sigurnosti u cestovnom prometu s ciljem da se broj poginulih prepolovi do 2020.

Iako u prometnim nesrećama pogiba sve manje osoba, dio stručnjaka smatra kako će se taj plan teško ostvariti. Prometne nesreće uzrokuju više stradavanja nego svi ratovi i teroristički napadi zajedno. U Hrvatskoj se smrtnost na cestama smanjuje.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

"I dalje smatram da ne možemo biti zadovoljni. Još uvijek smo ispod prosjeka, odnosno na samom začelju zemalja EU po broju smrtno stradalih u odnosu na broj stanovnika i broj prijeđenih kilometara", kazao je Marko Ševrović s zagrebačkog Fakulteta prometnih znanosti.

Glavni ubojice su brzina, alkohol i radnje koje nam odvraćaju pažnju - poput korištenja mobitela. Od ukupnog broja poginulih u 2017. godini živote je izgubilo 37,8 posto ljudi u nesrećama prouzrokovanim neprimjerenom brzinom. 26 posto poginulih stradalo je u prometnim nesrećama koje su skrivili ljudi pod utjecajem alkohola, a čak 87,5 posto ljudi od početka ove godine poginulo je zbog toga što nisu imali sigurnosni pojas.

Životi se gube i zbog neispravnih automobila. U 2017. godini gotovo svaki četvrti pregledani automobil bio je tehnički neispravan. "Deset do 12 posto prometnih nesreća u kojima je bilo smrtno stradalih osoba je moglo biti uzrokovano tehničkom neispravnošću tog vozila", otkriva Goran Pejić, direktor tehničkog sektora Centra za vozila Hrvatske.

A vozni park nam je sve stariji. U 2017. godini prvu registraciju je prošlo 55.686 rabljenih automobila, što je 2.826 više nego novih automobila. Nacionalnim programom sigurnosti u cestovnom prometu cilj je da se smanji broj poginulih u prometu.

"Cilj je povećati svijest prije svega kroz edukaciju. Drugo, poboljšati normativni okvir koji regulira cijelo ovo područje koji će doprinjeti da su nam kvalitetniji automobili na cestama. Koji će doprinjeti da građani budu svjesni sankcija ukoliko krše prometne propise", izjavio je Krunoslav Borovec, voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa.

No, potrebno je raditi i na što bržoj reakciji nakon nesreće. "40 posto unesrećenih pogine, zapravo umre u tijeku prevoženja do bolnice, dakle, ukoliko svi skupa budemo brži sigurno je da ćemo povećati broj onih koji će preživjeti", kazao je Davor Božinović, ministar unutarnjih poslova.

Znači li to uspostava hitne helikopterske službe? "Sve ono što možemo testirati, naravno, imajući u vidu proračunske mogućnosti", istaknuo je Božinović.

A te mogućnosti su za takve projekte, pokazala je povijest, vrlo ograničavajuće.

Najgledaniji video

Izdvojeno

Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Vijesti.hr!

Reci što misliš!