Novosti / Hrvatska

pratite uživo

Uvjerljivo usvojili Istanbulsku konvenciju, a Dalić 'preživjela' glasanje

Uvjerljivo usvojili Istanbulsku konvenciju, a Dalić 'preživjela' glasanje
Patrik Macek/Pixsell

Istanbulska konvencija je usvojena s 110 glasova 'za', 2 suzdržana i 30 'protiv'. 71 zastupnik bio je za izglasavanje nepovjerenja Martini Dalić, a 76 protiv

Aktivistice ispred Sabora postavile siluete koje simboliziraju ubijene žene Fotogalerija

Hrvatski sabor u petak je potvrdio Konvenciju Vijeća Europe o spriječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, poznatiju kao Istanbulska konvencija, sa 110 glasova za, dva suzdržana i 30 protiv.

Protiv ratifikacije  Konvencije bio je i dio HDZ-ovih zastupnika, po prvim procjenama njih desetak od ukupno 55. Neuobičajena je situacija da se značajan dio kluba vladajućih usprotivio Vladinu prijedlogu zakona.

Vlada: Bit je Konvencije spriječiti nasilje nad ženama

Bit je Istanbulske konvencije, poručuje Vlada, spriječiti nasilje nad ženama i nasilje u obitelji. Po podacima policije, između 2013. i 2017. u Hrvatskoj je bilo 195 ubojstava, broj ubijenih žena bio je 91.

Njenim potvrđivanjem, ističe Vlada, osnažit će se pravni, institucionalni i financijski okvir radi suzbijanja neprihvatljivog i društveno kažnjivog nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.

Iz Vlade ustrajavaju i kako nema pravne obveze priznavanja trećeg spola ni redefinicije braka.

Nema pravne obveze da se u nastavne planove uvodi sadržaj koji bi se kosio s vrijednostima koje dijelim, tih obveza nema, ne postoje, tumačio je nedavno u Saboru premijer Andrej Plenković.

Ustvrdio je kako je ratifikacija Konvencije politička volja Vlade da će time osnažiti pravni i institucionalni okvir za sprječavanje nasilja u obitelji. 

Plenković demantirao financijsku obvezu od milijardu kuna

Plenković je više puta demantirao tvrdnje da će ratifikacija Konvencije Hrvatskoj donijeti financijsku obvezu od milijardu kuna.

Hrvatska ima svoj nacionalni program za sprečavanje nasilja, koji je usvojen jesenas, i za to je u proračunu za ovu godinu alocirano 70 milijuna kuna, a dio tih sredstava predviđen je i za provedbu Konvencije, naveo je.

Javnosti je poslao umirujuću poruku i glede GREVIO-a, Skupine stručnjaka za borbu protiv nasilja nad ženama. To nije nikakvo neobično kontrolno tijelo jer takva tijela postoje u različitim konvencijama Vijeća Europe, rekao je navodeći GREKO i GRRTA-u, tijela koja se spominju u konvencijama za borbu protiv korupcije i protiv trgovine ljudima.

Uz zakon o ratifikaciji Istanbulske konvencije, Sabor je prihvatio interpretativnu izjavu u kojoj se navodi da je cilj Konvencije zaštita žena od svih oblika nasilja, da njezine odredbe ne sadrže obvezu uvođenja "rodne ideologije" u hrvatski pravni i obrazovni sustav te da je Konvencija u skladu s odredbama Ustava, posebno onima o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Odbijen amandman SDP-a o brisanju interpretativne izjave

Vlada i Sabor odbili su amandman Kluba SDP-a da se briše članak 4. Zakona o potvrđivanju, u kojem se nalazi interpretativna izjava.

Međunarodno je pravo predvidjelo ulaganje interpretativne izjave, bilo kod potpisivanja ili potvrđivanja nekog međunarodnog ugovora, sadržaj te izjave je nužan, važan i potreban za hrvatsku javnost, za sve dionike društva, rekao je Plenković.

Činjenica da vi obrazlažete amandman govori o ozbiljnosti situacije, odgovorio mu je Arsen Bauk (SDP), tvrdeći da je interpretativna izjava nepotrebno podilaženje onima koji su protiv ratifikacije Konvencije i koje to neće zadovoljiti.

Martina Dalić 'preživjela' glasovanje

Oporba nije uspjela srušiti Martinu Dalić i ona ostaje ministrica u vladi Andreja Plenkovića, odlučio je tako u petak Hrvatski sabor.

Protiv oporbene inicijative za izglasavanje nepovjerenja potpredsjednici vlade i ministrici gospodarstva Martini Dalić bilo je 76 zastupnika dok je 'za' nju bio 71 zastupnik.

Hrastov Hrvoje Zekanović održao je svoje obećanje od prije dva dana kada je, zbog Istanbulske konvencije, napustio vladajuću koaliciju te nije podržao Dalić.

Iz redova vladajućih na glasovanju danas nije bilo manjinca Furia Radina.

Inače, inicijativu o smjeni Dalić potpisalo je 37 zastupnika iz šest oporbenih klubova i redova nezavisnih zastupnika. Prozivaju ju zbog 'savjetničke afere' oko posebnog Vladina povjerenika za Agrokor Ante Ramljaka koji je, poručivali su u jučerašnjoj saborskoj raspravi, njezin izbor, ali i njezina odgovornost.

Ramljak je ostavku dao nakon objave informacija da je u Agrokoru za gotovo milijun kuna mjesečno angažirao savjetnike iz svoje bivše tvrtke Texo Managementa, a cijela je priča dobila širu dimenziju objavom dokumenta iz kojeg je razvidno da je Ramljak do 30. travnja formalno bio prijavljen u Texu iako je od 10. travnja postao izvanredni povjerenik.

Sabor izglasao Istanbulsku konvenciju i povjerenje ministrici Dalić Fotogalerija

Vlada je sve oporbene navode iz prijedloga za pokretanje pitanja povjerenja  Martini Dalić odbacila kao neutemeljene i neosnovane.

Plenković predstavio zaključke Europskog vijeća i ustvrdio kako nema ambiciju prijeći na funkciju u EU-u

Hrvatski premijer Andrej Plenković u petak je tijekom svog predstavljanja zaključaka Europskog vijeća Saboru odbacio medijska nagađanja da ima ambiciju preuzeti neku od funkcija u vrhu Europske unije.

Plenković je zastupnicima predstavio zaključke Europskog vijeća održanog 22. i 23. ožujka u Bruxellesu, neformalnog Vijeća održanog 23. veljače, kao i posljednjih događaja vezanih za Hrvatsku u kontekstu euroatlantskih integracija.

„Mislim da je najbitnije da ovakvim dijalogom između vlade i Sabora podižemo svijest o europskim temama i stavljamo u fokus ono što je važno“ u širem kontekstu, a ne samo u Hrvatskoj, istaknuo je premijer.

Upitan nakon rasprave o tome da se jasno odredi o medijskim napisima da ima ambiciju preuzeti neku od funkcija u vrhu EU-a, Plenković je odgovorio kao je njegova „ambicija biti predsjednik hrvatske vlade i ispuniti ono što je određeno u programu stranke“. 

Od nedavnih hrvatskih aktivnosti unutar EU-a prvo je spomenuo svoj govor o viziji budućnosti tog saveza pred Europskim parlamentom 6. veljače kojeg je održao kao drugi šef vlade, nakon irskog premijera Lea Varadkara. Riječ je o inicijativi koju je uveo predsjednik Parlamenta Antonio Tajani.

Tamo sam „istaknuo važne poruke Hrvatske kao najnovije članice EU-a koja se zalaže za jednakost svih članica, za jednakost naših građana unutar EU-a, za jednakost prilika i naša zajednička postignuća da u okviru demokratski legitimiranih europskih institucija pokažemo da europske politike i proračuni imaju što veću korist za naše građane“, rekao je premijer. 

U veljači je održan i kolegij Europske komisije i nekoliko članova vlade na kojemu su naznačeni hrvatski prioriteti u EU-u, a to su ulazak u šengenski prostor, odnosno da se do 2020. postigne spremnost države kako bi se o tome tada mogla donijeti politička odluka, te ulazak u eurozonu, za što preostaje još samo kriterij smanjenja javnog duga, naglasio je Plenković.

Dodao je kako se tom prilikom razgovaralo i o izgradnji Pelješkog mosta koja je u zadnjoj fazi pripreme potpisivanja sporazuma, kao i o važnosti proširenja članstva na zemlje jugoistoka Europe, od kojih je Bosna i Hercegovina hrvatski vanjskopolitički prioritet.

Podsjetio je da je uobičajeno da Vijeće u ožujku u svojim temeljima u raspravama ima gospodarske teme i otkrio da su od ostalih tema bili važni razgovori o pitanju migracija i odnosu s Turskom, o napadu u Salisburyju i odgovoru koji je dogovoren na samoj večeri tijekom tog sastanka.

Važna tema je bilo i pitanje energetike, odnosno energetske strategije EU-a, diverzifikacije opskrbe energentima, veća energetska učinkovitost, dekarbonizacija gospodarstva i smanjivanje emisije stakleničkih plinova i općenito ispunjavanje obaveza preuzetih Pariškim sporazumom. 

EU-u je cilj izgradnja integriranog energetskog tržišta, a Plenković se u tom kontekstu referirao na daljnje aktivnosti Hrvatske u izgradnji LNG terminala za koju je od Europske komisije dobila 101 milijun eura.

Culej na konferenciji za novinare na temu napada na osjećaje vjernika i Katoličku crkvu Fotogalerija

„Odlučili smo se na poseban zakon koji bi regulirao tu tematiku, smatramo da je važno da on bude i u skladu s najvišim okolišnim standardima, a da njegova izgradnja, partnerstva koja će s time nastati i kapaciteti koje ćemo na taj način dobiti u pogledu opskrbe plinom dugoročno osiguravaju Hrvatskoj energetsku sigurnost“, poručio je. 

Otkrio je kako se Vijeću obratio i predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi koji je dao osvrt na trenutnu situaciju u gospodarstvima članica i „apostrofirao snažan izvoz EU-a i najnižu stopu nezaposlenosti od 2008.“.

„Upravo stoga Europa nastavlja svoj oporavak na zdravim temeljima financijskog i bankarskog sektora“, ustvrdio je Plenković. 

Na Vijeću se govorilo i o američkom uvođenju uvoznih carina na čelik i aluminij, od čega je Europa na kraju pošteđena, te se raspravljalo o trgovinskim sporazumima koji su trenutno u pregovorima.

„Hrvatska je podržala nastavak pregovora s Mercosurom i s Meksikom i zaključivanje sporazuma s Japanom i Singapurom“, rekao je premijer.

Migracije i proširenje

Na Vijeću je nastavljena rasprava o srednjomediteranskoj ruti, posebice o načinima pomoći državama Afrike, a u veljači je u tu svrhu organiziran sastanak s državama Sahela, zemljama s izrazito snažnim demografskim trendovima.

„Trenutno tih pet zemalja ima 77 milijuna stanovnika, projekcije su da će ih za 15 godina biti 130 milijuna“, a Hrvatska je zbog svog geografskog položaja u situaciji da izrazito vodi računa o tim trendovima, naglasio je premijer.

Na sastanku se razgovaralo i nastavku reforme Dublinske uredbe s naglaskom na prevenciju i na uspostavu zajedničkog europskog sustava azila kao dio odgovora na posljedice migracijske krize, a razgovaralo se i o odnosu Bruxellesa i Ankare.

Bugarsko predsjedništvo je odlučilo po prvi puta nakon zagrebačkog susreta 2000. i solunskog susreta 2003. održati sastanak na vrhu u formatu svih članica EU-a i država jugoistočne Europe 17. svibnja na kojemu će se „poslati poruka podrške reformama“, pa je Turska također izrazila želju nastavka dijaloga, zbog čega se 26. ožujka održao sastanak u bugarskoj Varni na kojemu se raspravljalo o napetostima u istočnom Sredozemlju, situaciji u Siriji i odnosima između Turske, Cipra i Grčke. 

Plenković je upozorio kako je važno da se EU drži sporazuma s Turskom oko izbjeglica, odnosno da ispuni svoje financijske obaveze prema Ankari. 

Govoreći o proširenju, Plenković očekuje da će na sastanku u Sofiji Europska komisija koja je pri kraju svog mandata dati svoju podršku zemljama kandidatima, te je naglasio da Hrvatska tijekom svog predsjedanja 2020. želi ponoviti zagrebački sastanak iz 2000. kako bi potaknula reforme i ispunjavanje kriterija. 

Nakon Bugarske EU-om će predsjedati Austrija čiji je novi premijer Sebastian Kurz također veliki zagovaratelj proširenja Unije na zapadni Balkan, a poslije Beča europsko vodstvo preuzima Rumunjska. Hrvatska će predsjedati od početka 2020. godine, pa će se time u narednom razdoblju održati kontinuitet politike prema europskoj perspektivi Balkana, što treba iskoristiti, zaključio je Plenković.

POGLEDAJTE VIŠE:

>> Nenamjerna pogreška ili: Plenković Bulja nazvao - Panj

>> Bandić je, čini se, zaboravio što je govorio prije 20-ak dana - evo kako bi zastupnici mogli glasati o Istanbulskoj

Pratite uživo:

Najgledaniji video

Izdvojeno

Vezani članci

Citaj, prati i komentiraj naše price i na našoj Facebook stranici Vijesti.hr!

Reci što misliš!