Novosti / Hrvatska

Djeca na internetu

Roditelji, oprez! Prvo nacionalno istraživanje o djeci na internetu - jesu li i koliko sigurna?

Zahtjev za prijateljstvo nepoznate osobe prihvatit će svako deseto dijete u dobi do 17 godina, a ono što brine je da će se svako treće naći s tom osobom uživo. I bez digitalne pismenosti kao posebnog predmeta, djeca su radoznala, ali srećom ipak i oprezna

 

“Najčešće doma koristim internet za Youtube i neke pjesme i tako.“, kazala je Jana Gereci, učenica 4. razreda OŠ Većeslava Holjevca u Zagrebu.

“Prihvatio sam samo ako sam znao da je to prijatelj mog prijatelja, ali inače maknem poruku i blokiram.“, kaže Matej Vugriniček, učenik 8. razreda OŠ Većeslava Holjevca.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

“Dvije cure koje sam našla na Facebooku počela sam se dopisivati s njim, na kraju sam izašla s njima i nije bilo tako opasno.“, rekla je Lana Drašković, učenica 8. razreda iste škole.

93% učenika spaja se na internet preko mobitela, a kad se spoje onda najviše vremena provode na Facebooku, Yotubeu i Instagramu.

U prvom nacionalnom istraživanju o sigurnosti djece na internetu, ispitano je 1017 učenika u dobi od 9 do 17 godina i isto toliko roditelja. Jedanest posto njih tražilo je pomoć nakon što su dobili uznemirujuće poruke.

“Mi sami znamo kad nađemo nešto što nas uznemirava to izbjegavamo. Djeca u toj dobi ne znaju se dovoljno nositi sa sadržajem s kojim su izloženi, i tu je zaista potrebna velika pomoć nas kao roditelja i drugih stručnjaka koji tu mogu pomoći.“, rekao je Igor Kanižaj iz Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu.

Djeca u dobi od 9 do 11 godina komunicirala su s osobama koju NE poznaju, a njih 3% s s tom osobom se i susrelo. Od iduće godine s obveznom informatikom učit će se i o digitalnoj pismenosti kroz e-društvo.

“Ono što bismo mi željeli je vidjeti pozitivne pomake, vidjeti dobre primjere korištenja interneta, dakle osnažiti našu djecu da se snađu u situacijama elektroiničkikm nasilja, ali i da svoju kreativnost mogu izraziti pomoću digitalnih tehnologija.“, kazala je Lidija Kralj, pomoćnica ministrice obrazovanja.

Istraživanje je pokazalo da mlađa djeca više razgovaraju s roditeljima o internetu od one starije.

“Posebice treba voditi računa o onom aspektu medijske pismenosti, a to je kritičko promišljanje. Razvijanje kritičkog promišljanja kod djece je izuzetno bitno ne bi li se ona zaštitila u ovom digitalnom svijetu.“, rekao je Robert Tomljenović, zamjenik presjednika Vijeća za elektroničke medije.

Kada ih je na internetu nešto uznemirilo, više od pola djece samo je zatvorilo aplikaciju.

Najgledaniji video

Najgledanija galerija

Izdvojeno

Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Vijesti.hr!

Reci što misliš!