Novosti / Hrvatska

pet gorućih problema

Slažete li se s Kolindom: po ovih 5 točaka je Hrvatska u izvanrednom stanju - već dugo vremena!

Slažete li se s Kolindom: po ovih 5 točaka je Hrvatska u izvanrednom stanju - već dugo vremena!
Hrvoje Jelavic/PIXSELL

Što je mislila pod izvanrednim stanjem, predsjednica nije htjela pojasniti stoga smo izdvojili pet najvećih problema u Hrvatskoj koji već neko vrijeme traju, a sustavno se ignoriraju

Na svečanoj sjednici Skupštine Vukovarsko-srijemske županije prošlog tjedna, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je kako je u Hrvatskoj izvanredno stanje i da se traže izvanredne mjere.

"Hrvatska je danas, posebno Slavonija, ugrožena. Ugrožena je iseljavanjem i izumiranjem. Želimo zapošljavanje i veće plaće, želimo život, a ne životarenje", kazala je.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

U kritici Vladi, dotaknula se i samog prijedloga proračuna. SDP se tada složio s njom iako smatraju da je zakasnila. S druge strane, Plenković se nije složio te je poručio da njegova Vlada štiti opći interes, hrvatsko gospodarstvo, radna mjesta i stabilnost financijskog sustava.

No, što je mislila pod izvanrednim stanjem, predsjednica nije htjela pojasniti. Na primjer, ministar obrane Damir Krstičević (HDZ) shvatio je da bi prema Ustavu to trebalo značiti ugrozu neovisnosti ili veliku elementarnu nepogodu. 

Izdvojili smo pet najvećih problema u Hrvatskoj za koje smatramo da situaciju trenutno čine - izvanrednom. 

1. Hrvatsko pravosuđe postalo - krivosuđe

Saborski zastupnik Ivan Pernar (Živi zid) redovito voli istaknuti kako je "cijeli sustav korumpiran". Dokazuju to brojne priče na dnevnoj bazi u kojoj su bogati zaštićeni, a siromašni ugnjetavani i zanemarivani. Nadalje, u brojnim izvještajima i analizama upravo se hrvatsko pravosuđe označava jednim od glavnih problema hrvatskog društva.

Brojne presude javnost ne može nikako prihvatiti kao logične ili poštene, a neučinkovitost i spore odluke kod građana samo još više potpiruju nesigurnost i nezadovoljstvo. 

Ovogodišnji glavni akteri po pitanju (ne)poštenosti hrvatskog pravosuđa bili su, između ostalog, slučajevi Šitum, Horvatinčić i Ferenčak.  

PROČITAJTE ČLANKE NA TU TEMU:

Također ne bismo smjeli zaboraviti cijeli slučaj radnog naziva "Gdje je Ivica Todorić" koji je napokon priveden kraju. Nekad moćni poduzetnik i vlasnik koncerna Agrokor predao se policiji u Londonu i isti dan bio pušten na slobodu uz mjere opreza. 

2. 'Nitko' najpopularniji političar

Iako je HDZ i dalje najpopularnija stranka među hrvatskim građanima, polako im se "topi" prednost pred SDP-om. 'Nitko' je još uvijek najpopularniji političar u Hrvatskoj. 

Potporu vladajućoj koaliciji prošli su mjesec načele nove okolnosti u slučaju Agrokor. 

Dodatan razlog što gospodin 'Nitko' vodi je i činjenica kako je u Saboru već ustaljen način komunikacije koji već svim građanima ide na živce. Od optužbi, upiranja prstom do vrijeđanja. Prošlotjedne sjednice podignule su živac i premijeru Plenkoviću koji je tadašnju sjednicu prozvao "dnom dna".

'Nitko' je najlogičniji izbor jer jedino 'Nitko' i brine o starijim građanima koji skupljaju boce, kopaju po kantama za smeće i pokušavaju preživjeti iz dana u dan. 

PROČITAJTE ČLANKE NA TU TEMU:

3. Zdravstvo i djeca

Ne znamo otkud krenuti s ovom temom - tisuće ljudi u Hrvatskoj žele posvojiti ili udomiti djecu, ali ne mogu! Tijekom prošle godine kod nas je posvojeno 84-ero djece, ali zahtjeva za posvojenje je mnogo više

Zbog komplicirane procedure na ova 84 odobrena posvojenja ide ukupno 700 zainteresiranih potencijalnih posvojitelja. Inače, najčešći razlozi zbog kojih se ne realizira posvojenje su: zdravstvene i razvojne teškoće djeteta, više od dvoje braće ili sestara koji odrastaju zajedno, etničko podrijetlo te dob djeteta. 

Nadalje, bešćutnost i indiferentni stavovi vladajućih neke su roditelje doveli do ruba živaca, ali i financijske egzistencije.

Prisjetimo se samo posljednje priče s Rebra o djevojci s poteškoćama u razvoju i njenoj majci njegovateljici. Prošli četvrtak im je liječnik s odjela na kojemu se djevojka liječila odbio odobriti sanitet, pa ju je majka čak 250 kilometara kući vraćala pješice, vlakom i autobusom. No, mnoge je dodatno naljutilo što su, kada ih je majka zamolila za sanitet, je grubo odbili te joj rekli kako to nije moguće.

Izvanredno je stanje i po pitanju manjka pedijatara - čak iako nam se demografska slika popravi i bude više djece u Hrvatskoj, nitko ih neće moći liječiti!

U Hrvatskoj, naime, nedostaje 50-ak pedijatrijskih timova, a u iduće četiri godina bez liječnika za djecu bi mogla ostati još trećina hrvatskih ordinacija. Zbog nedostatka pedijatara mali pacijenti i njihovi roditelji na preglede čekaju dugo, a i kada dođu na red, pedijatri za svakog od njih imaju sve manje vremena.

S druge strane, Vlada je početkom studenog usvojila rebalans ovogodišnjeg proračuna i prijedlog proračuna za iduću godinu. Što se toga tiče, najviše će dobiti upravo Ministarstvo zdravstva, i to oko milijardu kuna više - no, to je samo kap u moru od 8 milijardi kuna dugova koje je nagomilao resor Milana Kujundžića. Dobra je vijest ako se ostvare predviđanja pa javni dug padne ispod 80 posto i tako nastavi trend pada.

Također nemojmo zaboraviti srcedrapajuću ispovijest majke njegovateljice Leonele Pomper koja se 12 godina skrbila za teško bolesnog sina pa je potom taj status izgubila na dan njegove smrti. 

4. Hrvatska postala nacija umirovljenika, mladi bježe 'trbuhom za kruhom'

Na razini cijele Hrvatske stanje je alarmantno, upozoravaju demografi. Od 2011. broj stanovnika smanjio se za gotovo 300 tisuća. Ako se nešto ne promijeni, Hrvata bi 2031. moglo biti manje od 3 milijuna! Godine 2015. umrlo je 17 tisuća ljudi više nego što ih se rodilo.

Prosječna starost hrvatskog stanovništva iznosi 42 godine. No demografi očekuju da će već za 15-ak godina ta brojka narasti na 50.

Mnogo je priča, i dobrih i loših, ali generalna slika daje naslutiti kako je 'vani ipak bolje'.

Ovo je najgori dvosjekli mač u Hrvatskoj - ako mladi ostanu, dobiju nož u leđa. Studentski poslovi nude sramotne plaće, prema statistikama primorani su živjeti s roditeljima do 40. godine, krpaju kraj s krajem, a oglasi za posao i više su nego nerealni, iznajmljuju im se šupe, a ne stanovi, te imaju entuzijazam za kojeg se već netko pobrine da brzo nestane. Ako odu van, optuženi su pak za "izdaju vlastite domovine" i da svijet "ipak na starijima ostaje", da se ne bore za bolje sutra i da su u potpunosti odustali od borbe. 

Nadalje, do kraja 2017. godine, u mirovini će biti trećina Hrvatske. Ali to ne znači da ima previše umirovljenika nego da je premalo zaposlenih. Trend rasta umirovljenika krenuo je još 1980-ih i samo se nastavlja.

Stariji jednako strahuju za mlade. Svjesni su broja prijevremenih mirovina i koliko je to urušilo mirovinski sustav. Još su krajem 2016. godine demografi upozorili kako za pet, sada četiri godine nećemo imati za mirovine. To je potvrdio i demograf Stjepan Šterc, docent s Geografskog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.

PROČITAJTE ČLANKE NA TU TEMU:

5. Obrazovanje ludom radovanje

Iako će se mnogi složiti kako je veliki problem i u gospodarstvu, koje je pokretač svega, a mi ništa ne proizvodimo te da se sve svodi na turizam i gradnju stambenih zgrada i hotela, previše uvoza i premalo izvoza, ipak smatramo kako je obrazovni sustav trenutno velika boljka i trn u očima studenata

Od student servisa do goruće teme ove godine, Hrvatskih studija, cijeli obrazovni sustav je pod velikim upitnikom

Prisjetimo se afere Indeks - tijekom 2009. godine nestalo je 34.400 kuna, novac osiguran za Dekanovu nagradu. Naime, taj novac studenti nikada nisu dobili i nikada nije vraćen u blagajnu. Tijekom postupka je utvrđeno da 3.200 kuna nagrade studenti nisu preuzeli. Gdje je novac završio, ne zna se. Pod optužbom za podizanje 160.000 kuna našla se tadašnja blagajnica Ekonomskog fakulteta Viktorija Belošić

Potom slučaj "Samo u Hrvatskoj": ovog ljeta imali smo priču o tome kako je Nagrada za izvrsnost postala - kazna. Brojni hrvatski studenti ogorčeni su jer su njihovi roditelji zbog stipendiranja ostali bez poreznih olakšica pa su tako morali otkazivati stipendije kako roditelji ne bi ostali bez porazne olakšice ili morali plaćati kaznu.

Po prijašnjem Pravilniku stipendije se nisu oporezivale do 13 tisuća godišnje, ove godine Vlada je u sklopu porezne reforme povećala prag na 15 tisuća godišnje. Ukoliko student pređe taj iznos, njegov roditelj ostaje i bez porezne olakšice

Veliki štrajk prvo nastavnika i studenata, a potom sindikalaca na Hrvatskim studijima pratili smo ove godine pod povećalom.

Hrvatski studiji nemaju stručno vijeće koje jamči budućnost studija ni ostvarenja prava zaposlenika, budući da su iz njega isključena 22 nastavnika. Sindikalni povjerenik Tomislav Janović tad je potvrdio da se na Hrvatskim studijima raspisuju sumnjivi i netransparentni natječaji te se primaju kandidati upitnih kvaliteta, dok natječaji na kojima su trebali biti primljeni kvalitetni suradnici nisu provedeni do kraja, pa su neke mlađe kolege morali otići zbog egzistencijalnih razloga.

Nastavnici su prepoznali da su ugrožena njihova socijalna, ekonomska i akademska prava i pokrenuli su u svoju zaštitu štrajk kao legalan oblik borbe.

Blokada nastave i štrajk nisu bili organizacijski povezani, ali su nastavnici i studenti podržali jedni druge i partneri su u borbi za budućnost Hrvatskih studija.

Tijekom ljeta su progovorili i sveučilišni sindikalci. Otvoreno su progovorili o nezakonitom zapošljavanju na nepostojeća radna mjesta. Zbog navodnih monitranih procesa, u 9 mjeseci troje ljudi je dobilo otkaz, a sindikalci za sve krive rektora Damira Borasa i prorektora Antu Čovića.

Dokaz da su se nezakonito zapošljavali ljudi dokazuje ovaj genijalan oglas za posao koji jasno prikazuje (ne)stručnost zaposlene osobe. 

Posljednji šlag na torti Hrvatskih studija dogodio se početkom studenog ove godine kada se odvila prava drama - udrugama je najavljeno kako do 2. studenog moraju iseliti iz svojih prostorija na fakultetu jer će one biti prenamijenjene za rad Državnog hidrometeorološkog zavoda. Kako se neslužbeno doznalo, objekt bi trebao biti srušen

No, studenti su odbili odbiti napustiti prostorije dok im se ne osigura zamjenski prostor, što je odredio i direktor Boras prošle godine, no pročelnik Hrvatskih studija Mario Grčević izjavio je kako to nije moguće, barem ne u ovom trenutku. Umjesto toga, Grčević im je u zamjenu ponudio hangar u koji bi mogli pohraniti svoj namještaj i opremu. 

Rektor Boras i pročelnik Hrvatskih studija Mario Grčević u cijeloj su se situaciji, blago rečeno, pravili ludi.

Ne bi se trebalo zaboraviti niti "Preporučeno godišnje trajanje podučavanja u punom obvezatnom obrazovanju" (2016./2107.), publikaciju Europske komisije koja pobija uvriježeno mišljenje da su učenici u našim školama preopterećeni s previše nastave. Istina je, zapravo, da hrvatski učitelji na njih troše najmanje sati u EU.

PROČITAJTE VIŠE O OVOJ TEMI:

Ključni naglasci su upravo u uvodnom dijelu publikacije: Hrvatska je po broju godina i sati u obaveznom osnovnom obrazovanju svrstana uz bok najlošijima u Europi. Tako smo rame uz rame sa Srbijom, dok smo po broju sati obaveznog podučavanja uz Litvu, Latviju, Rumunjsku, Bugarsku, BiH i Crnu Goru. 

Zanimljivo je da neke od najbogatijih i najuspješnijih europskih zemalja imaju sasvim suprotnu školsku praksu u odnosu na Hrvatsku.

Prošle godine također smo se zgrozili na podatke PISA-e, najvećeg svjetskog obrazovnog istraživanja znanja i vještina učenika u dobi od petnaest godina koje  ispituje u kolikoj su mjeri učenici znanja naučena u školi sposobni primijeniti u svakodnevnom životu i snaći se u novim i nepoznatim situacijama.

Rezultati su bili porazni - pokazalo se da hrvatski 15-godišnjaci i dalje ostvaruju ispodprosječne rezultate među onima iz zemalja članica Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).PISA (Programme for International Student Assessment) nije klasično ispitivanje naučenog gradiva i sposobnosti njegove reprodukcije za ocjenu, kako se to obično radi u školi, već ispitivanje o tome jesu li učenici stekli vještine i sposobnosti za aktivno sudjelovanje u današnjem društvu.

I još mnogo, mnogo situacija koje dokazuju kako Hrvatska zbilja jest u izvanrednom stanju, ali iz mnogo više razloga i puno dulje nego što je politički vrh toga svjestan.

Najgledaniji video

Najgledanija galerija

Izdvojeno

Vezani članci

Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Vijesti.hr!

Reci što misliš!