Novosti / Hrvatska

IZVANREDNI POVJERENIK AGROKORA

Ante Ramljak za RTL Direkt: 'Morat ćemo otpisati 70 posto dugova, a u nagodbu vjerujem 100 posto'

Gost RTL Direkta bio je Vladin izvanredni povjerenik Ante Ramljak koji je rekao kako će kompanija morati otpisati 70 posto dugova te da vjeruje kako će nagodba s vjerovnicima uspjeti 100 posto

Evo dakle danas predstavljen je poslovni plan Agrokora za iduće 4 godine, pun je optimizma i lijepih brojki, ali s druge strane vrijeme curi, Lex Agrokor istječe za 6 mjeseci a nagodba vjerovnika još nije ni na vidiku, je li sve tako divno i bajno u životu kao na papiru to ćemo propitati Vladinog povjerenika za Agrokor Antu Ramljaka.

Već su novinari uočili da je po ovom planu Agrokor fantastična kompanija pa uopće nije jasno gdje je bio problem prije par mjeseci kad je donesen Lex Agrokor i kad ste vi preuzeli upravljanje? Kakvom ste to magijom riješili?

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Čarobnim štapićem.

Ili knjigovodstvenim štelanjem.

Svi zaboravljaju koliki je ukupni iznos duga. Mi još nismo objavli ukupni iznos tražbina koji ovaj kompanija ima i ona je puno veća nego šta ovi operativni pokazatelji pokazuju što se tiče operativne dobiti kompanija.

Možete li reći koliki je iznos tražbina?

Očekuje se ovih dana da ćemo podnijeti tablice tražbina na Trgovačkom sudu. U ovom trenutku jedino mogu reći da je iznos ukupnih tražbina i priznatih i neprizantih, da se vodi negdje oko 58 milijardi kuna. To je ukupni iznos.

Bile su prognoze da će biti više od 60.

Nisam čuo te prognoze, a vi se sjećate da sam prije 5 mjeseci u vašoj emisiji rekao da je bila prva inicijalna procjena da su ukupni dugovi oko 40 milijardi kuna.

58 milijardi ukupni. Od toga će te priznati koliko?

Taj podatak vam ne mogu reći.

Hoćete reći da u ovo sve treba izračunati taj golemi dug dakle kako bismo dobili pravu sliku?

Apsolutno i to je razlog zbog čega se kompanija našla u situaciji u kojoj se našla. 

Ali nije ni u onoj vašoj prognozi sve baš idealno. Ističete problem nelikvidnosti u prvom kvartalu iduće godine. Znači trebat će opet neki kredit?

Neće trebati kredit. Imamo dovoljno sredstava prema ovome kreditu koji smo zadnji digli od milijardu i šezdeset milijuna eura. Ovo je kompanija koja ima sezonalne operacije. Znate da deseti i jedanaesti mjesec, a i prvi, drugi i treći mjesec je vrlo niska likvidnost kompanija, pogotovo na maloprodajnoj mreži. Tako da u tom periodu je znači dnevni prilijevi su za 50 posto niži nego što ih imamo u ljetnim mjesecima. Ovo je kompanija koja je vrlo ovisna o ljetnim mjesecima i ljetnom periodu i nama je potrebno da vodimo računa o svakoj kuni da dođemo od ljetnih mjeseci kada su prilijevi veći.

Neće biti novih kredita dakle. Već ljudi komentiraju da dižete kredite kao Ivica Todorić.

Ja sam rekao zadnji put kad smo na predstavljanju zadnjeg kredita da je to zadnji kredit ove grupe i da one kompanije koje više ne budu mogle nakon toga svoje novčane tijekove uskladiti, da te kompanije nemaju budućnosti i da će te kompanije ići u likvidaciju. Znači nema više dizanja nikakvih novih kredita.

Jesu li među tih kompanija 80 kompanija koje ste stavili u drugu firmu unutra Agrokora - Agrokor Portfolio Holding?

Agrokor Portfolio Holding su kompanije koje su noncore kompanije koje nisu operativno značajne. Jedan dio tih kompanija nema potrebne novčane tijekove koje bi zadovoljile da one mogu opstati same na tržištu.

Koje su to kompanije?

U ovom trenutku nije potrebno da vam kažem koje su to kompanije. Jedan određeni broj tih kompanija nisu pozitivne i ne vidimo naznake u budućnosti da bi mogli izvuć pozitivno tako da ćemo s njima ići ili u prodaju ako bude zainteresiranih ili u likvidaciju ako ne bude zainteresiranih. 

Jesu li one očišćene, rekao je gospodin Tedeschi da nisu poznate bilance toga što bi eventualno on i drugi kupci mogli kupiti. Kad će se znati pravo stanje stvari onoga što vi stavljate na prodaju?

Procijenili smo u ovom trenutku da 20-ak operativnih kompanija nećemo do same nagodbe stavljati u prodaju. Kad se napravi nagodba, to je onda stvar vjerovnika, jer će oni postati vlasnici i na njima je da odrede što će dalje.

Čini mi se da ste promijenili stav, rekli ste da će Agrokor trebati razbiti na dijelove, sad kažete da je intencija da se Agrokor očuva kao cjelina, makar s ovih 20 kompanija. Što vas je to preokrenulo?

To je pitanje samog postupka, dogovora s vjerovnicima. Odvojili smo nezdravi dio kompanije od zdravog dijela i time smo razbili kompaniju na dva dijela. Pitanje je nagodbe s vjerovnicima, oni će na kraju odlučivati.

Rekli ste da ste troškove najma Konzuma smanjili za nekoliko stotina milijuna kuna, znači li to da se na taj način izvlačio novac iz kompanije?

Teška je tvrdnja da se na taj način izvlačio novac, međutim to su bile operacije sale-and-leaseback, dakle prodaja i ponovni najam. Kako je vlasniku trebalo konstatno novo financiranje, tako je on prodavao Konzumove centre po netržišnim cijenama, tražio je iznose koji su mu bili potrebni u tom trenutku za financiranje, ali isto tako je bio spreman dati i netržišne cijene za najam. Tako da su za neke centre najmovi išli do 20, 25 eura po kvadratu, što je potpuno netržišno. Sjeli smo s tim fondovima koji su financirali te centre i dogovorili se da ćemo plaćati isključivo tržišne cijene, oni su na to pristali.

Ali bilo je tu nekog čudnog kruženja novca...

Jedan dio tih centara je plaćen od samog Agrokora, preko Švicarske, Mađarske itd. Da, bilo je čudnog kruženja novca i to sad forenzika ispituje.

Preoptimistično mi se čini ovo što ste danas rekli da će Agrokor imati isti broj zaposlenih...

Ja se nadam da će Agrokor imati i veći broj zaposlenih nego danas, od ovih operativnih kompanija. Ima jedna stvar kojom ljudi često puta griješe: da je Agrokor došao u probleme jer su te kompanije loše poslovale. Ne, Agrokor nije došao u probleme zbog toga, te kompanije su dobro funkcionirale, što se vidi i danas, nisu bile prekapacitirane što se tiče broja zaposlenih, no na žalost vlasnik je iz tih kompanija izvlačio operativnu dobit i ulagao ju u ovih 80 i nešto kompanija koje nisu imali apsolutno nikakvog smisla.

Koliki je realan otpis dugova? Činilo se da bi on morao biti 60-70 posto da bi vaša dobit odgovarala omjeru 1:6 prema dugovima da bi firma bila interesantna ulagačima. Jesam li puno rekao da će to biti 70 posto?

Niste puno rekli. Mislim da je to u tim okvirima, 60, 70 posto. U tim okvirima ćemo razgovarati s bankama.

Dobavljači ne žele otpisati više od 15 posto, je li to realno?

Moramo shvatiti da u ovom cijelu procesu namjera vjerovnika prema određenim grupama vjerovnika i njihovih tražbina neće biti ista. Imate različite klase, vrstu i prirodu tražbina. Mi ćemo u prijedlogu nagodbe ići s različitim vrstama i u različitim postupcima.

Gomila je tu interesa, kolika je po vama šansa da nagodba vjerovnika uspije?

100 posto. Apsolutno. 

Ako do nagodbe ne dođe tvrtke idu u stečaj, što bi to značilo?

Da bi nagodba uspjela, 66 posto ukupnog iznosa duga svih vjerojatnika mora glasati za nagodbu. U ovom trenutku imamo situaciju da je velika većina potraživanja neosigurana. Da dođe do stečaja, njihov povrat bi bio 0. Tako da je njima u interesu da dođe do nagodbe. 

Dakle nagodbu neće diktirati veliki vjerovnici, nego zapravo svi?

Da, ne može jedan vjerovnik diktirati nagodbu.

Kad smo kod Sberbanke, počela je nedavno arbitražu u Londonu i još su nekoliko sporova počeli na međunarodnim sudovima. Možete li ih i vratiti u nagodbu? Čitao sam da ih možete vratiti u roll-up krediti. Stoji li to?

Svih ovih šest mjeseci pokušavam na neki način pružiti ruku Sberbanci. Stalno smo u obrani prema njima i jednostavno u svim tržištima gdje Agrokor posluje od Slovenije, BiH, Srbije i Crne Gore oni su podigli tužbe engleskoj arbitraži. Mi se cijelo vrijeme tu branimo i to je nešto realno problem u cijelom ovom postupku. Pokušavam cijelo vrijeme sjesti s njihovim predstavnicima i pokušavamo se dogovoriti da to ide jednim mirnijim putem.

Mogu li oni srušiti nagodbu?

Ne, ne mogu.

Čija je Agrokor danas kompanija - državna, privatna, Ivice Todorića?

Nikog od njih. Vlada je napravila jedan okvir u kojem je dala mogućnost vjerovnicima da se u određenom periodu koliko traje ovaj postupak dogovore između sbee. Nominirala je čovjeka koji je tu koordinator između njih. To je kompanija koja je sada u isključivom vlasništvu i njena je sudbina u rukama vjerovnika.

Kako tumačite dosta veliku galamu koja je krenula u petak kada je objavljen ugovor o kreditiranju? Oporba vas je proglasila i veleizdajnikom.

Navikli smo svi da se u Saboru upotrebljavaju teške riječi i da određeni političari ne biraju nikakve riječi i nemaju niti osnove pristojnosti i civilizacijske pristojnosti, ali to nije bitno što su me proglasili. Ja tu u cijelom postupku nisam bitan. Ono što je u cijelom ovom ugovoru najbitnija stvar, vratimo se u kontekst vremena kada se taj ugovor pregovara i kako se pregovarao. 27.4. je premijer na sjedinici vlade smijenio dva ministra Mosta. u tom trenutku se raspala kolaicija HDZ-a i Mosta.

Do 9.6. kada je ponovno u Saboru bilo izglasavanje oko povjerenja novih ministara u Vladi, mi smo tada pregovarali paralelno s tim i taj ugovor. Možete zamisliti u kakvim uvjetima smo pregovarali za kompaniju za koju se nismo mogli osloniti na nijednu brojku. Da smo mogli dobiti nekakav kredit koji je plain vanilla, u smislu evo vam kredit ovo vam je kamate bez ikakvih kamata osiguranja. Što bi bilo, a to je uobičajeno u nekim drugim postupcima u nekim drugim zemljama, da smo još imali drugu garanciju, pitam vas? Mi to nismo tražili. Bilo bi nam puno lakše. Postigli smo što smo postigli, kreditori koji su financirali sve ovo skupa i koji su sve bili postojeći kreditori i prije nego se otvorio ovaj postupak. 

Još jedna teorija da se Agrokor nalazi u stisci između geopolitičkih interesa Amerike i Rusije. Da li vi to osjetite, sukob Knightheada i Sberbanke?

Sberbanka i Knighthead i svi ostali fondovi koji su dolazili, oni između sebe komuniciraju stalno. Mogu vam pokazati niz mailova koji sam dobio na kojima se nalaze ime Sberbanke, pa ime predstavnika Knightheada i obrnuto. Oni su u stalnoj komunikaciji.

Prodali ste danas Vilu Castello za 8 milijuna eura. Kome ste je prodali?

Prodali smo gospodinu koji je vlasnik najveće slovačke IT kompanije. 

Najgledaniji video

Najgledanija galerija

Izdvojeno

Vezani članci

Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Vijesti.hr!

Reci što misliš!