Novosti / Hrvatska

plus i minus

Treba li Hrvatskoj euro: otkrivamo gdje ćemo na njemu zaraditi, a gdje izgubiti

Uvođenje eura umjesto kune svako malo kod nas postane velika vijest. Sad su se navodno i premijer Plenković i guverner Vujčić dogovorili da će uvesti euro

Radića i Jelačića u novčanicima bi uskoro mogli zamijeniti motivi arhitekture. Eventualna konverzija kune u euro - građane asocira na onu posljednju iz dinara u kune, a tu ne pamte po dobrom!

Slovakinja Aleksandra koja je zbog ljubavi preselila u Hrvatsku - dobro se sjeća kako je konverzija izgledala u Bratislavi. Jer 2009. kad je krunu zamijenio euro - radila je u banci.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

"Sve je poskupilo! Ozbiljno, cijene su otišle gore, neće vam ništa koštati ne znam 73 centa, onda se baci 80 ili euro", opisuje Aleksandra.

Premijer podsjeća - euro smo prihvatili pristupanjem u Europsku uniju!

"Na nama je da ispunimo kriterije za članstvo u eurozoni, očekujemo da ćemo se u mandatu ove Vlade približiti ispunjavanju tih kriterija u dogovoru s HNB-om od koje očekujemo temeljite analize. Nastojat ćemo da se približimo ispunjavanju kriterija za ulazak i usvajanje eura", kaže Andrej Plenković.

Usvajanju eura prethodi ulazak u takozvani tečajni mehanizam i zadovoljavanje kriterija iz Maastrichta. Od kandidata za euro - očekuje se stabilnost cijena mjerena stopom infalcije, stabilnost tečaja kune i eura, prate se dugoročne kamatne stope na obveznice, deficit i javni dug.

Kriterij deficita u ovom bismo trenutku ispunili, ali javni dug je za čak 25 posto veći od onog što se traži.

"Smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u je ključan zadatak jer bi ga u ovoj i u 2018. godini trebalo početi značajnije smanjivati. No, potrebno je znati da za prelazak na euro nije nužno ispuniti fiksni kriterij o smanjivanju udjela javnog duga u BDP-u na 60 posto, već je moguće i vjerodostojnom brzinom smanjivati udjel javnog duga u BDP-u", objašnjavaju iz HNB-a.

Profesor na Ekonomskom fakutetu i saborski zastupnik Ivan Lovrinović smatra da je ponovno aktualiziranje pitanja eura - spin guvernera kojim želi odvratiti pozornost od Zakona o HNB-u.

Tvrdi o - euru je prerano govoriti, a projekt eura je uostalom dodaje u velikoj krizi.

"Eurozonu su ugrozile neke zemlje kao što je Grčka, Španjolska, Portugal, sad i Italija i tamo ima već nekoliko bolesnika koji ugrožavaju projekt eura, i mislim da još jedan bolesnik koji je u ekonomskom smislu Hrvatska, dodatno bi ugrozio sam projekt euro", uvjerava Lovrinović.

Goran Aleksić pak upozorava - prije ulaska u eurozonu - treba riješiti pitanje jednog od ključnih dionika konverzije - banke!

"Najprije se moraju riješiti svi repovi banaka, moramo vidjeti što će biti s kaznenim prijavama protiv banaka, što će biti s prekršajnim prijavama, moramo im naplatiti kazne, 9 do 25 milijardi kuna, moramo obeštetiti sve dužnike zbog mapinuliranja kamatnim stopama, moramo pričekati da se riješi slučaj franak do kraja", jasan je Aleksić.

U HNB-u računaju prije uvođenja eura - iduće dvije godine trebalo bi smanjivati javni dug, a potom u još naredne dvije godine zadovoljiti kriterije. U posljednjoj koja je prihvatila euro - Litvi - proces uvođenja trajao je 10 godina.

O ovoj temi smo u Direktu razgovarali s jednim od najuglednijih hrvatskih ekonomskih analitičara Velimirom Šonjom.

 

Najgledaniji video

Najgledanija galerija

Izdvojeno

Reci što misliš!