Novosti

tajni aduti iz rukava

Lalovac za RTL Danas: Sigurno je samo da nećemo rezati mirovine

Ministar financija Boris Lalovac kazao je za RTL Danas kako će se novim rebalansom proračuna možda dirati i plaće. Poručio je kako s rashodovne strane su sigurne samo mirovine te upozorio svoje kolege ministre da povjerenje investitora nije neograničeno.

Umjesto sjednice Vlade, koje danas nije bilo jer je premijer Zoran Milanović u SAD-u, ministri su se u Banskim dvorima okupili zbog rebalansa proračuna. U Vladi još jedan put priznaju kako su bili preoptimistični, rasta nema, a deficit raste. Umjesto 13 milijardi, premašit će 16 milijardi kuna. Kako će ispuniti  obećanja dana Bruxellesu, ministar financija Boris Lalovac kazao je RTL-u Danas.

Ministre, što su to rezači proračuna i kada i gdje ćete ih slati?

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Počinjemo već sutra razgovore na tehničkoj razini sa svim ministarstvima. Jedna ekipa iz Ministarstva financija 'češljat' će sve vrste troškova, gledati koji su to tzv. produktivni i neproduktivni troškovi, oni troškovi koji generiraju određeni ekonomski rast... Znači, nije cilj samo smanjivanje, nego i potpuno ukidanje određenih vrsta troškova.

Ovo je već ne znamo koji po redu rebalans samo ove Vlade, zašto bi ovaj put bilo drugačije? Vaš bivši šef Linić također je ratovao s ministrima da smanje potrošnju?

Sada smo u EDP proceduri (op.a. procedura prekomjernog deficita) i postoje jasna pravila Europske komisije. To se mora napraviti, to su napravile i brojne druge zemlje Europske unije. Sada smo u toj europskoj proceduri i tih pravila igre se moramo držati.

Koji su vaši tajni aduti iz rukava?

Mnogo veća transparentnost javnih financija. Pustili smo neki dan u javnost rad web aplikaciju gdje se može vidjeti koliki su ti stvarni troškovi. Može se uštedjeti javnom nabavom i efikasnijim i boljim upravljanjem. Imamo dovoljno instrumenata na kojima možemo raditi.

Otvoreno kažete da je to vaša metoda pritiska na potrošače?

Tako je. Javnost mora znati gdje se svaka kuna potrošila. Mnogo ažurnije ćemo izvještavati o svim rashodima. Dat ću vam samo jedan primjer. 2007. godine smo na određenim uslugama energije, zakupnina i određenim drugim troškovima trošili oko 2,3 milijarde kuna. Danas trošimo 3,5 milijardi kuna. Moje kolege će mi morati objasniti zašto se ne možemo vratiti na 2007. godinu kada je ekonomija rasla.

Slično je govorio i vaš prethodnik Slavko Linić, što vas razlikuje od njega?

Novaca više nema. Morat ćemo se zadovoljiti onime što imamo i ono povjerenje kojeg imamo na tržištu kapitala nije neograničeno. I upravo sam to danas vrlo jasno rekao svojim kolegama ministrima. Uvijek postoji određeni limit do kada vam investitori, vjeruju da idemo u pravom smjeru. Neograničeno povjerenje investitora nemamo.

Potpredsjednik Vlade Grčić tvrdi da se neće dirati u plaće, a vi spominjete da su i plaće jedno od područja gdje će biti ušteda. Hoće se rezati ili se neće rezati plaće?

Sve dolazi u obzir s rashodovne plaće, osim mirovina. Nisam zagovornik linearnog rezanja. Uvijek sam govorio o boljoj učinkovitnosti, znači, raznim dodatcima i prekovremenima.

Vlada je donijela uredbu o zabrani zapošljavanja namještanika, no i prije se htjelo smanjiti broj zaposlenih, pa se vaš prethodnik čudio kad je ovdje čuo da istodobno primjerice ministar poljoprivrede zapošljava zamjenu za referenticu za dostavu pošte, umjesto da se preraspodjele snage?

Ministarstvo financija će objavljivati koliki je broj ljudi isplatio i dobilo plaće iz centralnog obračuna plaća. Svaki mjesec ćemo stavljati gibanja zaposlenika. Inzistirat ću i na svim drugim ministarstvima, bolnicama i školama da znamo koliko imamo zaposlenika. Ukoliko negdje dođe do povećanja broja zaposlenika, oni neka odgovaraju zašto je to bilo potrebno.

Kome će odgovarati - premijeru, vama ili na izborima?

U konačnici, svi odgovaramo na izborima. No, ono što je bitno, teže će se objašnjavati zašto su im bila bitna nova zapošljavanja ukoliko nisu bili efikasni.

Hoćete li smanjivati broj zaposlenih unatoč izjavama premijera? Sjajan je primjer COP-a, zbog kojeg se postavlja pitanje šest tisuća knjigovođa, čiji posao sada obavlja računalo. Vi ste rekli da ta radna mjesta trebaju postojati negdje drugdje?

Moj princip je da Vlada treba funkcionirati slično. Mi, kad se uspoređujemo, smo korporacija srednje veličine u Europi. Vrlo učinkoviti i efikasni moramo biti. Nije samo bitno koliko ima zaposlenih, već i koliko smo obradili zahtjeva, koliko smo bili pristupačni građanima. Ono što se radi u javnoj upravi - radimo puno s dokumentacijom, a malo s ljudima, tj. konzumerima javnih usluga. Imamo 6.000 računovođa - mogli bismo obavljati računovodstvo za cijelu Europu koliko je taj sektor velik. Sve što može ići na tržište - morat će ići na tržište - ako ne u 2014., u 2015. sigurno. Sve što može naći usluge na tržištu - morat ćemo tako razmišljati.

Znači li to otkaz za te ljude?

Oni će svoj dio posla naći na tržištu kroz razne agencije, kroz FINU koja je veliki računovodstveni servis. Naša je ideja da FINA postane ono što je nekad bila - veliki računovodstveni servis za državu. Znate da ti ljudi rade i usluge na tržištu, ali bitno je reći da moramo biti učinkoviti, a da će biti određenih otpuštanja - to je sigurno.

Zašto Vlada neprestano griješi u procjenama rasta BDP-a? Od lani i rasta od 1,3 preko 0,2 posto i nule, opet smo došli do minusa. Svi ostali su govorili o padu.

Vlada mora biti optimstičnija, znate da smo dali brojne porezne olakšice, npr. građevina. Sve su to određeni poticaji koje smo očekivali u gospodarstvu. Kad smo govorili o daljnim subvencijama - želimo točno povezati svaku mjeru koju donosimo s učinkom u gospodarstvu. One mjere, koje neće pokazati da imaju takav učinak u gospodarstvu, morat ćemo ih preusmjeravati na onaj dio gospodarstva koji će morati dati određeni dio gospodarskog rasta. Zasad neke mjere nisu imale velik utjecaj, odnosno teške dubinske promjene, osobito u građevinskom sektoru, te su toliko velike da ne mogu dati rezutlate u godinu dana. U ovu i iduću godinu ćemo ići puno realističnije nego što je prije bilo. To znači da je projekcija našeg BDP-a malo iznad nule, do 0,5 je maksimum. To je prognoza koja će se kretati u onima kakvu daju Europska komisija, MMF, EBRD, HNB. To je bila i naša zakonska obaveza.

Najgledaniji video

Izdvojeno

  • Davoru nije žao što je izbacio Splićane
    NIJE MU ŽAO Davor ne žali što je izbacio Zvonu i Mateu iz showa: 'Zaslužili su to, bilo mi je dosta Mateina ponašanja'

    Iako su bili članovi klana 'Vukovi', Matea i Zvone sinoć su napustili 'Superpar'

  • COVER - RTL Direkt
    RTL Direkt

  • Vezani članci

    Reci što misliš!