Kolumne / Nikola Vikić-Topić

sreća da nema ozlijeđenih

Potres u Splitu nije bio bezopasan, a ovakve jačine ih godišnje u svijetu bude 10-ak tisuća

Epicentar je bio na Čiovu, a magnituda 4,6 po Richteru, što po oslobođenoj energiji u žarištu potresa odgovara eksploziji manje atomske bombe

Današnju potres u Splitu, u svakom slučaju, nije bio bezopasan, i zapravo je velika sreća da nema ozlijeđenih. Dakle, epicentar je bio na Čiovu, a magnituda 4,6 po Richteru, što po oslobođenoj energiji u žarištu potresa odgovara eksploziji manje atomske bombe. Sva je sreća da većina te energije utrne u zemlji.

Intenzitet u epicentru bio je 6 do 7 po Mercalli–Cancani–Siebergovoj ljestvici. Dubina žarišta, dakle tamo gdje je nastao potres, bila je 10 kilometara pa tako ovo spada u plitke potrese koji su u pravilu opasniji jer više energije stigne do površine zemlje.

Na originalnom seizmogramu splitskog potresa se vidi kako prvo stignu slabiji potresni valovi, oni su otprilike dvostruko brži, a nakon njih stigne i druga vrsta valova koji su sporiji, ali imaju puno veću amplitudu. Zato ljudi često kažu da su osjetili dva potresa, jedan za drugim.

Mercalli–Cancani–Siebergova ljestvica intenziteta potresa govori nam o utjecaju koji potres ima na površini zemlje. Ovaj potres je po toj ljestvici, rekli smo, bio intenziteta 6 do 7. To je, dakle, jak do vrlo jak potres. Karakteristike takvih potresa su, primjerice, padanje slika, razbijanje posuđa, bježanje iz kuća i manja oštećenja zgrada. Inače, potresa ovakve jačine, na godinu u svijetu ima 10-ak tisuća, što znači da ih svaki dan bude 30-ak.

U Hrvatskoj je u prošlosti bilo puno jačih potresa od ovog današnjeg. Prvi je poznati dubrovački potres iz 17. stoljeća, kada je porušen gotovo cijeli grad, a nastao je čak i tsunami. Onda imamo iznimno jake potrese kod Trilja i Imotskog.

Nadalje, poznati veliki potres u Zagrebu 1880. Tada je porušeni Zagreb, uz ostale, obnavljao i August Šenoa, koji se zbog hladnog vremena razbolio i kasnije umro. Još bih izdvojio potres kod Stona u novijoj povijesti, te jako važan potres kod Pokupskog 1909. godine. Naime, na temelju zapisa tog potresa, naš poznati seizmolog Andrija Mohorovičić otkrio je granicu između zemljine kore i plašta, odnosno dokazao da je zemlja građena od različitih slojeva.

Eto, svako zlo za neko dobro... Ipak, nadajmo se da će potresa biti što manje.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Najgledaniji video

Izdvojeno

  • ANKETA - Davor i Tina, Jana i Miro ili Bada i Toca? Tko će biti prvi hrvatski superpar?
    USKORO ĆEMO OTKRITI! ANKETA - Davor i Tina, Jana i Miro ili Bada i Toca? Tko će biti prvi hrvatski superpar?

    Tko će kući otići s osvojenim iznosom, ne propustite pogledati večeras - u finalnoj epizodi 'Superpara' na RTL-u!

  • COVER - RTL Direkt
    RTL Direkt

  • Reci što misliš!