Kolumne / Dunja Mazzocco Drvar

ove godine imamo sreće

Kladila bih se da će snijeg u Zagrebu padati devet puta

Kladila bih se da će snijeg u Zagrebu padati devet puta
Marko Lukunic/PIXSELL

Vrlo je velika vjerojatnost, čak 85 posto, da zima na moru i u gorskim krajevima neće biti hladna. Unutar te prognoze, čak je 55 posto šanse ne samo da neće biti hladno, nego da će biti toplo

Izdana je nova prognoza za zimu 2015/2016 godine. Novija od one koju smo objavili početkom studenoga. Ovoga puta Državni hidrometeorološki zavod piše da će zima koja je pred nama biti najvjerojatnije iznadprosječno topla. No, odmah kaže i da to ne znači da neće biti kraćih hladnijih razdoblja. Nadalje, kaže da će količina oborine biti oko uobičajene ili malo veća od nje. No, nastavlja i da to ne znači da ponegdje nije moguća količina oborine manja od prosječne ili pak kraće razdoblje s lokalno izraženijim viškom oborine. Pročitali ste to? Ako jeste, i to s razumijevanjem, vjerojatno niste bili tako nježni kao moj prijatelj koji je s empatijom pitao: „Znači, ne zna se?“ Nemate razumijevanja jer vas zanimaju konkretne stvari.

(Marko Mrkonjic/PIXSELL)

Trebate li kupiti nove buce jer vam one stare ne mogu više dugo izdržati? Isplati li se uopće kupovati djetetu skafander ako ove godine neće biti snijega, a do iduće godine će ga prerasti? Hoće li vam trebati više soli za posipanje trotoara pred kućom nego prošle godine? Valja li nabaviti podjednaku količinu drva za ogrjev kao famozne 2011/2012? Ovakva prognoza ne odgovara na vaša s pravom postavljena pitanja. Znači, ne zna se?

Nije svaki zicer siguran

(Zeljko Lukunic/PIXSELL)

Prvo, u ovako formuliranoj prognozi nije naznačeno što uopće znači to uobičajeno. Je li to u odnosu na protekle dvije, deset ili sto godina. O kakvom se točno prosjeku radi? Dugoročne prognoze temelje se na klimatskim kategorijama koje se računaju u dekadama. Najčešće se radi o tridesetogodišnjem razdoblju, iako je ponekad, s obzirom na ograničenja modela za dugoročne prognoze, riječ i o malo kraćim periodima. Većina materijala s kojima klimatski modelari rade danas koriste nizove koji uključuju 80-te i 90-te godine prošloga stoljeća i prvo desetljeće novoga. Drugim riječima, sezonska projekcija uspoređuje se s godinama iz mog i vašeg djetinjstva, iz doba kad smo počeli koristiti računala, ali još ne i aplikacije s najpreciznijim mogućim vremenskim prognozama (o kojima ću isto uskoro nešto napisati), kad više nismo morali u šoping u alpske države pa u sve većem broju idemo tamo na skijanje i slično. Pritom ne mislim na ono vaše djetinjstvo u kojem je svaki Božić bio bijel, a snijeg najmanje do stražnjice. Jer to vaše djetinjstvo, uz dužno poštovanje prema vašim malim sivim ćelijama, postoji samo na filmu. Bilo bi dakle korisnije da se usporedba odnosi na posljednjih nekoliko godina, na one kojih se najbolje sjećamo. Međutim, klima se mijenja polako i unutar činjenice da kroz jedno i pol stoljeće imamo sve toplije uvjete na Zemlji, ipak imamo i godine koje su bile manje tople, pa i sasvim pristojan broj hladnih. Pogotovo ako ne gledamo Zemlju u cjelini, nego neke njezine dijelove. Ipak, ako uzmemo u obzir dobro poznatu činjenicu da smo 14 najtoplijih godina u povijesti meteoroloških mjerenja doživjeli u posljednjih 15 godina, prognozirati toplu zimu čini se ni manje ni više nego - zicer. To je otprilike kao ono kad očekujete da će naši košarkaši, nakon Slovenije, Grčke i Makedonije, pobijediti Gruziju. E, pa, nije svaki zicer, zicer! Znači, ne zna se?

Koliko stranica stručnjaka, toliko stranica prognoze

(Goran Kovacic/PIXSELL)

Polako. Važno je znati za što se dugoročne prognoze uopće koriste. Odnosno za što se ne koriste. Dugoročna prognoza ne može vam sa sigurnošću reći ni da li će u nekom dijelu kopnene Hrvatske u nadolazećoj zimi padati snijeg, a kamoli koji će to točno biti dani. Stoga iz nje nećete dobiti konkretan odgovor na većinu vaših pitanja. Ali, za proračun potreba za grijanjem bi je već donekle mogli iskoristiti. Ona obuhvaća sezonu u cjelini, vremenski, kroz tri mjeseca, i prostorno, u cijeloj Hrvatskoj, a najčešće čak području većem od Hrvatske.

Na linku na koji vas vodi prognoza na DHMZ-ovim stranicama nalazi se dokument na četiri stranice u kojem su na prvoj stranici navedeni instituti u kojima računaju i razmišljaju stručnjaci koji su ovu prognozu sastavili, a na posljednjoj stranici nalazi se njihov detaljan popis zajedno s listom nacionalnih zavoda koji su se uključili u izradu prognoze. Impresivno. Nije navedeno zato da bi vas odvratilo od čitanja, nego zato da vidite da je mnogo glava stavljeno na hrpu da bi došli do najpreciznije moguće prognoze.

Druga i treća stranica izvještaja sadrže prognozu za zimu 2015/2016 za područje jugoistočne Europe. Na početku izvještaja navedeni su podaci na kojima se prognoza temelji. Pojednostavljeno, radi se o takozvanom El Niñu, odnosno o oscilacijama u temperaturi oceanske vode u tropskom Pacifiku, temperaturama površine Atlantskog oceana i Arktika, količini permafrosta i jesenskoj površini pokrivenoj snježnim pokrivačem u Europi i Aziji, prevladavajućem smjeru strujanja zraka oko Zemlje koji se mijenja manje-više svake dvije godine te o temperaturi morske vode u manjim ali nama bližim morima, Sredozemlju i Crnom moru. Sve to utječe na karakter nadolazeće zime. Nekih je godina tih takozvanih prediktora manje, a nekad ih je više. Ponekad se slažu i svi upućuju na isto, a ponekad se njihovi utjecaji mogu međusobno i poništavati. Znači, ne zna se?

Kupite nove buce

(Goran Jakus/PIXSELL)

Ove godine imamo sreće da se vrlo dobro slažu. I upućuju na sljedeće. Vrlo je velika vjerojatnost, čak 85%, da zima na moru i u gorskim krajevima neće biti hladna. Unutar te prognoze, čak je 55% šanse da ne samo da neće biti hladno, nego da će biti toplo. I u nizinskom dijelu zemlje čak je 80% vjerojatnosti da zima neće biti hladna. Ako sad to usporedimo s proteklim zimama, ova bi po temperaturnim prilikama trebala biti slična prošloj i pretprošloj. Ako ih se dobro sjećate, vjerojatno znate i koliko ste drva skurili ili koliki su vam otprilike bili računi za grijanje. Možete računati na nešto slično. U prijevodu, ni Indijanci ne skupljaju puno drva, pa ne morate ni vi.

U izvještaju dalje stoji da je u nizinskoj Hrvatskoj 50% da će biti zima imati više oborina nego prosjek proteklih tridesetak zima. Sad vam je sigurno palo na pamet da bi to moglo i malo dijete prognozirati. Ono, fifti-fifti. Ne, ipak nije. Jer, samo je 20% vjerojatnosti da će zima biti sušna, a ostalo otpada na prognozu normalne količine oborina. Ako to prevedemo na život prosječnog građanina nizinske Hrvatske, to znači da ćemo imati oborinu najmanje svaki treći dan. A hoće li to biti snijeg? E, to ovisi o kombinaciji temperature i oborine. U protekle dvije godine snijeg je u Zagrebu padao 5 odnosno 6 puta. Ova će biti vjerojatno biti malo bogatija oborinom, pa je realno računati da bi vaše buce trebale izdržati i do desetak gaženja po snijegu. Eto vam i argumenta da si kupite nove! Što se primorskog i gorskog dijela zemlje tiče, tri su kategorije (sušno, normalno i kišno) jednako vjerojatne. 33% je šanse za sušno i kišno, a 34% za normalno. E, to se onda stvarno ne zna? Ne, baš suprotno. Zna se da nam svi prediktori koje smo iščitali ne mogu reći što će nam priroda donijeti u taj dio zemlje. Zna se da samo toliko zasad možemo znati. No i to je već mnogo, zar ne?

Najgledaniji video

Najgledanija galerija

Izdvojeno

Viber

Reci što misliš!